Na devetom izdanju glavne teme bile su najvažnije aktivnosti na tržištu te ciljevi i zadaci HAKOM-a, dok se na četiri panela raspravlja o korisničkim pravima i obvezama operatora, o zemljopisnom pregledu dostupnosti i uporabi elektroničkih komunikacijskih mreža te simetričnoj regulaciji kao nadopuni regulacije značajne tržišne snage. Raspravljat će se i o potrebi sufinanciranja OTT pružatelja usluga razvoja mreža, koji te iste mreže koriste u svom poslovanju.

Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te predstavnik Vlade RH, istaknuo je u uvodnom govoru da je tržište elektroničkih komunikacija jedan od najpropulzivnijih gospodarskih sektora.

'Regulatornim mehanizmima želi se usmjeriti tržište elektroničkih komunikacija kako bi se postigla usluga u skladu s potrebama građana, gospodarstva te društva u cjelini. Europska unija primjenjuje i kontinuirano razvija zajednički regulatorni okvir za područje elektroničkih komunikacija, koji uključuje opće i posebne mjere poticaja zaštite tržišnog natjecanja. U srpnju ove godine Sabor je donio Zakon o elektroničkim komunikacijama kojim je postavljan novi regulatorni okvir za to tržište. Njime je HAKOM određen kao nacionalno regulatorno tijelo za obavljanje regulatornih i drugih poslova u široj i samoj nadležnosti tržišta. Vjerujem da će daljnje rasprave pokrenuti nova razmišljanja te da će se ovo tržište nastaviti razvijati', istaknuo je Gospočić.

Pred HAKOM-om je puno posla, a unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji nakon pandemije i usred rata u Ukrajini, tržište elektroničkih komunikacija pokazalo se kao jedno od najotpornijih, istaknuo je predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen.

'Izazovi su kad i u što investirati, što će regulator napraviti nakon odluke o investiciji. Želimo vam kao i prošli put obećati puno dijaloga jer mi sami ne možemo odlučiti kako dalje, a vi s druge strane ne možete bez nas. Obećavamo puno suradnje i s drugim državnim tijelima, jer smo svjesni svih inicijativa koje gura Europska komisija. Ako smo ikad bili otok – izolirani – što više nismo, svjesni smo sada da sve više vanjskih faktora utječe na naše tržište – akt o digitalnim uslugama, digitalnim tržištima, umjetnoj inteligenciji… Zato smo odabrali nekoliko ključnih tema', poručio je Obuljen.

Zemljopisni pregled dostupnosti i korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža

Vladimir Duković, viši stručnjak u odjelu za infrastrukturu u HAKOM-u, podsjetio je kako je HAKOM još u lipnju 2013. počeo s prikupljanjem podazaka za podataka za zemljopisni prikaz granulacijom podataka na razini adrese. Cilj je bila potpora postupku 'mapiranja' u pojedničnim projektima JLS (PRŠI).

'Davno smo prepoznali važnost zemljopisnih pregleda. Agencija je obvezna redovito provoditi i obnavljati zemljopisni pregled dostupnosti elektroničko-komunikacijskih mreža. Novost za HAKOM je tzv. Forecast, prognoza ulaganja. Smjernice daju uputu o načinu prikupljanja podataka na razini EU-a – harmonizacija prikupljenih podataka. Smjernice obuhvaćaju elemente koje je potrebno prikupiti, a kojima će se opisati karakteristike mreže (brzina u oba smjera, pristupna tehnologija i sl.) za nepokretnu i pokretnu mrežu, granulacija prikupljanja, zatim kartografske slojeve koji su potrebni za geolokacijsku analizu prikupljenih podataka (administrativna područja, podjela na ruralna i urbana područja, podtučja javnog interesa, vrste tla, trase prometnica, popisne jedinice uz socio-demografske podatke, osnovne karte), te preporuke za uspostavu procesa prikupljanja podataka o budućim ulaganjima', naveo je Duković, dodavši da su zemljopisni pregled te mapiranje važni radi infrastrukture, potražnje, investicija i usluga.

'Vizija je izrada objedinjenog preglednika koji će zadržavati sve podatke koje prikuplja agencija od operatora. Ideja je da se dostavljaju putem mrežnih servisa ili putem aplikacije za učitavanje korisničkih podataka za manje korisnike, automatska provjera kvalitete dostavljenih podataka različitih formata i iz različitih izvora, diljenje obrađenih podataka s drugim institucijama, vizualizacija prikupljenih podataka na interaktivnoj karti, te prezentacija i objava podataka putem izvještaja. Ujedno je viizija ukloniti višestruko prikupljanje istih podataka u različite svrhe, povećati opseg korisnih podataka i učiniti ih dostupima javnosti. Ciljamo i na proširenje skupa podataka koji se prikupljaju na razini adrese – objavljivanje lokacija mjerenja kvalitete usluge putem aplikacija HAKOMetar i HAKOMetar Plus na GIS portalu', pojasnio je Duković.

Zašto je zemljopisni pregled dostupnosti i korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža koristan i neophodan alat za regulatora, korisnike, potencijalne investitore i tijela državne uprave pri donošenju odluka i strateških planova vezanih uz poboljšanje povezivosti na lokalnoj i nacionalnoj razini, teme su o kojima je Duković na prvoj panel raspravi razgovarao s Krunom Tršinskim iz Hrvatskog Telekoma, Jasminom Lipovićem iz A1 Hrvatska, Ivančicom Urh iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Nenadom Šlibarom iz Telemach Hrvatska.

Urh je istaknula da je zemljopisni pregled vrlo važan te neophodan lokalznim zajednicama, korisnicima, državnim tijelima, kao i operatorima i investitorima, kako bi vidjeli gdje ulagati. Noosvrnula se i na investicije, potpore, izgradnju optičke infrastrukture, istaknuvši da postoje fondovi i izvori financiranja iz državnih potpora za takve projekte, među kojima je NPOO. n

'Kad govorimo o izgradnji širokopojasne strukture, bilo je administrativnih prepreka – uglavnom iz propisa gradnje, pod reformom koje je provodilo Ministarstvo graditeljstva. Ta je reforma napravljena. Članak 60. koji se odnosi na gradnju državnim potporama, baza je podataka koja će dati osnovu za izradu strategija i poslovnih planova, pa tako i državnim tijelima i jedinicama lokalne samouprave kako je moguće izaći s državnim potporama. Primjerice na tzv. bijelim područjima mogu se koristiti državne potpore. U članku 60 propisali smo uvjete, prava i obveze davatelja državnih potpora kod izrade takvih dokumenata, a nakon toga smo prevenirali situaciju kad neki od investitora iskaže interes i mora izgraditi mrežu u roku od tri godine, da se na terenu može sagledati situacija, da se može preispitati i ta obveza', rekla je Urh.

Idejom zemljopisnog pregleda zadovoljni su i predstavnici telekoma.

'Važno nam je imati ažurne, kvalitetne podatke gdje postoji neka infrastruktura. Samostalni pregled adresa gdje se nešto nalazi zahtijeva terenski rad, dodatan trošak i angažman u samoj primjeni. Bilo bi super da postoji baza, a ne da po terenu popisujemo čega negdje ima ili nema prije nego što krenemo u investiciju. Investitorima iz naše perspektive je to važno – javno dostupna informacija kako bismo mogli izvesti investicije tamo gdje je to moguće i gdje su potrebne. Kad izlazite iz većih gradova, da dođete do podataka iz raznih izvora – ti podaci mogu biti različiti, tako da jedan takav centar u koji možete imati povjerenja je inicijativa koju podržavamo', poručio je Šlibar.

Predstavnici telekoma rekli su da im je na nacionalnoj i lokalnoj razini važno što i za koga rade, te da je zemljopisni pregled vrlo važan, kao i da bi trebao sadržavati podatke s jedinstvenim adresnim modelom te što se na toj adresi nalazi.

'Drago mi je da se priča o zemljopisnom prikupljanju podataka pokrenula. Sam alat će pomoći, no treba ga unapređivati, treba podrška svih dionika da se dostave podaci. Što više podataka dostavljamo, bit će lakše i bit ćemo brži', rekao je Tršinski. Šlibar pak smatra da će investicije ići brže te da će se infrastruktura cijele države moći planirati, no da dugo traje dok se 'prvi kabel povuče'.

Kao glavne trenutne izazove panelisti su istaknuli manjak informacija o dostupnosti slobodnog prostora ili dostupnosti potencijalnih mjesta gdje bi mogli postavljati opremu, prvenstveno na infrastrukturu u javnom vlasništvu. Problem je uz to točnost podataka te popis stanovništva DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) u kombinaciji s adresama DGU-a (Državne geodetske uprave); da svi podaci budu javno dostupni, da se vidi gdje je slobodan prostor, gdje se može iskoristiti, kako bi telekom naposljetku izračunali sav trošak. Pritom očekuju pomoć države.

Urh je upozorila na odnos lokalnih institucija prema elektroničkoj komunikaciji. 'Mnogi od tog zaziru, ne znaju kako se to planira u prostornim uređenjima, onda je problem izdavanje dozvola, od građevinskih do lokacija, ili pitanja kojima nema mjesta – prevladava mišljenje da operateri siju te bazne stanice. Važan je rad HAKOM-a na edukaciji tih tijela lokalne vlasti', predložila je Urh, na što je Duković odgovorio da HAKOM-u za te edukacije treba financijska pomoć.

Kao tri ključne stvari panelisti su istaknuli jedinstveni adresni model, raspoloživu infrastrukturu te potrebe korisnika. Telekomi uglavnom rade mjesečne i godišnja planove i prognoze oko ulaganja, odnosno Forecast, kao i smjernice kako bi znali koji je cilj, po kojim regijama i gradovima idu, u kojim količinama i kojim vrstama mreže. 'Važno je graditi mreže nove generacije. S kvalitetnim podacima mogli bismo u manje vremena pokriti više područja', rekao je Lipović.

Tršinski je istaknuo da HT ima adresni model već godinama koji je izmapiran s Državnom geodetskom upravom. Pojasnio je da prognoze ulaganja - Forecast - u HT-u rade do maksimalno dvije godine jer je riječ o 'predinamičnom tržištu na kojem je teško prognozirati gdje će se moći graditi mreža, jer se stvari mijenjaju na dnevnoj razini, pogotovo u mobilnom dijelu'.

Šlibar također smatra da forecastovi, odnosno planovi ulaganja 'nisu svrsishodni' jer su podložni velim promjenama, pa čak i za planiranje od dvije godine. 'Ne bih rekao da je to nešto što bi imalo smisla unaprijed forecastirati jer se situacije mijenjaju, od korone do rata u Ukrajini; nezahvalno je to stavljati u neki čvrsti plan i izvlačiti neke zaključke, da će neko mjesto biti pokriveno širokopojasnim internetom', ustvrdio je Šlibar, dodavši da se boji da će napraviti šumu netočnih podataka u dobro zamišljenom pregledom.

'U HAKOM-u bismo željeli veću pažnju usmjeriti na korisničko iskustvo; prikupljati podatke od operatera koje usluge se koriste, kakva je krvna slika tržišta elektroničkih komunikacija', zaključio je Duković.