'Kada smo počele kopati po slučaju, znale smo da je to samo početak veeelike priče', kažu novinarke The New York Timesa Jodi Kantor i Megan Twohey. 'Nisam znao hoću li nakon objave svog teksta ikada više dobiti posao u novinarstvu', izjavio je novinar New Yorkera Ronan Farrow.

Troje istraživačkih žurnalista povezuje slučaj Harveyja Weinsteina, optuženog za silovanje i seksualno uznemiravanje žena tridesetak godina, tijekom kojih je bio suvlasnik Miramaxa i kasnije The Weinstein Companyja, a pišući o porocima bivšeg filmskog cara, svi troje od samog početka znali su da kopaju po holivudskom minskom polju. Glasine o neprimjerenom ponašanju seksualnog grabežljivca prema glumicama, ambicioznim zvjezdicama, podređenima i ženama iz industrije zabave godinama su se vrtjele u Hollywoodu, znalo se za njegov 'krevet za casting', ali o tome se šutjelo sve dok ovo troje nije 2017. objavilo šokantna svjedočanstva žrtava i detalje Weinstenova ponašanja.

Kantor, Twohey i Farrow prošle godine za to su dobili Pulitzerovu nagradu, pokrenuo se globalni pokret #MeToo, a učinak skandala na moćne muškarce u raznim industrijama, koje su žrtve počele masovno prozivati, nazvan je Weinsteinov učinak.

Dvije godine nakon izbijanja afere Jodi Kantor i Megan Twohey o tome su ovih dana objavile knjigu 'Rekla je' (She Said), a servis za streaming videa Hulu krenuo je početkom ovoga rujna s dokumentarcem 'Nedodirljivi' (Untouchable), rađenim na temelju istraživanja Ronana Farrowa, inače sina Mije Farrow i Woodyja Allena, u čijoj je obitelji također bilo mučnih optužbi o silovanju i seksualnom napastovanju djece.

U 'Nedodirljivom' žrtve svjedoče o tome kako je producent filmskih uspješnica poput 'Paklenog šunda' i 'Zaljubljenog Shakespearea' koristio moć da ih iskoristi, plaćao im za šutnju i priječio im karijeru kada nije dobio ono što je želio.

Pišući pak osvrte i recenzije o knjizi 'Rekla je', Jodi Kantor i Megan Twohey još nitko nije usporedio s Bobom Woodwardom i Carlom Bernsteinom. Naime, i njihova knjiga, kao i ona istraživačkih novinara The Washington Posta 'Svi predsjednikovi ljudi', govori o načinu na koji su autori otkrivali slučaj. Kao što su Woodward i Bernstein pisali o istraživanju tajnih manevara najmoćnijeg čovjeka Amerike Richarda Nixona oko reizbora za predsjednika, tako Kantor i Twohey opisuju istraživanje mračne strane najmoćnijeg čovjeka Hollywooda.

Prvi su otkrili aferu Watergate, druge aferu Weinstein. Zahvaljujući dečkima iz Washington Posta, Nixon je bio opozvan, a zaslugom Timesovih novinarki i Farrowa iz Washington Posta, Harvey Weinstein doživio je havariju kao nitko drugi u Hollywoodu.

Te dvije velike afere - politika i seks - najbolje govore o društvenom raspoloženju prije pedesetak godina i danas, ali i o moći ozbiljnog istraživačkog novinarstva.

Do sada je 80 žena optužilo Weinsteina za silovanje, uznemiravanje i napastovanje, a zaposlenice u njegovoj tvrtki u knjizi živo opisuju načine za izbjegavanje napaljenog šefa koji je izjavljivao da je 'osvajanje suknji njegova misija'. Tako je Zelda Perkins bila upozorena da u nazočnosti Weinsteina ne sjeda u naslonjač, da joj se šef ne prilijepi na sofi, a morala je potpisati ugovor kojim se obvezuje da o njemu i svemu što se događa na poslu ne smije spominjati ništa ni svom terapeutu.

Osobna pomoćnica Sandeep Rehal navodi da joj je u opisu radnog mjesta bilo pripremanje hotelske sobe s priloženim popisom raspoloživih bossovih prijateljica i nabavljanje lijekova za potpomognutu erekciju, dok je zadatak asistentice Laurene O'Connor bila procjena mogu li se potencijalne glumice iskoristiti nakon 'osobnih sastanaka' s Weinsteinom.

Uz svjedokinje, autorice su vodile ključne razgovore s Weinstenovim bliskim ljudima poput brata Boba Weinsteina, ali ključno u priči bilo je nagovoriti najpoznatiju žrtvu Gwyneth Paltrow da sa svojim iskustvom izađe u javnost jer se u to vrijeme nalazila usred skandala zbog njezine firme koja je prodavala 'čudotvorna jaja od žada' s dvojbenim učinkom.

U vrijeme pripreme eksplozivnog materijala Weinstein je upao u redakciju The New York Timesa s ekipom najskupljih odvjetnika pokušavajući spriječiti izlaženje teksta i angažirajući elitnu izraelsku zaštitarsku tvrtku Black Cube da sabotira istragu novinarki te kompromitira svjedokinje u zamjenu za 300.000 dolara.

'Našom pričom u New York Timesu otkrili smo elemente mašinerije prikrivanja nečasnog, ali u knjizi otkrivamo mnogo više, uključujući ulogu odvjetnice Lise Bloom', kaže Megan Twohey u razgovoru za Vanity Fair.

Tako je mnogo prostora posvećeno najuglednijoj feminističkoj odvjetnici koja je uredno zastupala žrtve seksualnog nasilja, a istodobno za 895 dolara po satu savjetovanja pomagala Weinsteinu da 'ispegla reputaciju seksualnog nasilnika'. Nakon izlaska teksta u The Washington Postu Bloom je u e-poruci tvrdila da je list izašao s lažnim i klevetničkim tvrdnjama, a u dopisu klijentu Weinstenu, osvanulom na internetu i u cijelosti objavljenom u knjizi, Lisa Bloom navodi kako će svoje iskustvo u obrani žrtava seksualnog napada iskoristiti za diskreditiranje njegovih tužiteljica. Shvativši da će joj nakon burnih reakcija u javnosti karijera i odvjetnička firma otići dovraga, ona je priznala da je njezin rad za Weinsteina bila kolosalna greška.

Knjiga ide dalje od samog slučaja holivudskog predatora, prateći koliko je javnost nakon njega osjetljiva na tu vrstu ponašanja, pa dva zadnja poglavlja autorice posvećuju zakulisnim prepričavanjem saslušanja u Kongresu budućeg suca američkog Ustavnog suda Bretta Kavanaugha zbog optužbe znanstvenice Christine Blasey Ford za seksualni napad iz srednjoškolskih dana. On je ipak izabran na tu visoku dužnost, ali neprilično ponašanje u mladosti i dalje ga prati u upravo izašloj knjizi 'Obrazovanje Bretta Kavanaugha: Istraga', također dvojca The New York Timesa Robin Pogrebin i Kate Kelly.

Unatoč tome što ga je policija u New Yorku uhitila prošle godine i optužila za dva slučaja silovanja i kazneni seksualni čin, Weinstein i dalje negira sve navode, spremajući u svojoj vili u Connecticutu obranu za suđenje početkom 2020. godine. Bez obzira na to kakva presuda bila, društveni krajobraz danas se dijeli na vrijeme prije i poslije Weinsteina, ono novo u kojemu, barem u Americi, vrijede nova pravila ponašanja na radnom mjestu, o tome kako medijske kuće reagiraju na optužbe o zlostavljanju i kako na to gleda vlast, pa koautorica knjige 'Rekla je' Jodi Kantor u intervjuu za Vanity Fair kaže:

'Želim da čitatelji u konačnici osjete kako pomno dokumentirane priče, to visokokvalitetno novinarstvo doista može potaknuti društveni napredak.'