Slovenija je u srijedu u Bruxellesu obavijestila veleposlanike zemalja EU-a da ne može podržati članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Riječ je o ucjeni zapadnih susjeda kako bi naša vlada prihvatila odluku Arbitražnog suda o razgraničenju u Savudrijskoj vali. Koliko je taj pritisak ozbiljan i koliko je uopće važno biti dio OECD-a?
OECD trenutno ima samo 35 članica, među kojima su većina država članice EU-a, ali i Island, Norveška, Švicarska, SAD, Kanada, Turska, Japan, Južna Koreja, Australija, Novi Zeland, Čile, Meksiko i Izrael, a Tajvan je promatrač.
U kojoj je mjeri to ekskluzivno društvo, govori i podatak da postoji lista čekanja zemalja kandidata za punopravno članstvo.
Latvija i Litva su 1996. s Estonijom potpisale Zajedničku deklaraciju o spremnosti triju baltičkih država da postanu punopravne članice OECD-a, no u organizaciju su zasad primljene Estonija i Latvija. I Malta je zatražila punopravno članstvo, no zahtjev joj je na čekanju već 12 godina.
vezane vijesti
U svibnju 2007. OECD je pristao na to da Rusija postane punopravna članica, ali to još nije postala.
'OECD okuplja gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta. Ulazak u taj klub imao bi višestruke pozitivne efekte za Hrvatsku, od kreditnog rejtinga do rasta stranih investicija. Naravno, nema tu nekog automatizma. Naprosto ulazite u krug sređenih, prosperitetnih zemalja, tržišno dobro postavljenih, što je potrebno Hrvatskoj. Znači, radi se o važnoj stvari, ali ne i sudbonosnoj', rekao je za tportal Luka Brkić, ekonomski analitičar i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
On je mišljenja da Slovenija griješi ucjenom Hrvatske i da se time pokazuje nezrelost njihova političkog vodstva.
Sjedište OECD-a je u Parizu, a organizacija je osnovana 14. prosinca 1960. godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (OECC) osnovane 1948. u sklopu Marshallova plana i s ciljem rekonstrukcije europskog gospodarstva razorenog u Drugom svjetskom ratu.
OECD je, inače, konzultativna organizacija, bez snage obvezivanja bilo koje od svojih članica, a temeljni su joj ciljevi unapređivanje gospodarskog rasta zemalja članica, povećanje životnog standarda u zemljama članicama, doprinošenje razvoju svjetskog gospodarstva, pomaganje ekonomskog napretka u članicama i nečlanicama OECD-a, širenje međunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi te povećanje svjetske trgovine.
Područja su djelovanja i rada OECD-a razna, počevši od razvojne politike i kooperacije, potom energetika i razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika te zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.
Prvi korak u približavanju OECD-u uspostava je stručne suradnje na što više područja kojima se bavi organizacija te pristupanje OECD-ovim pravnim instrumentima.
Nakon što država dobije pozivnicu za članstvo slijede pristupni pregovori, što je dugogodišnji i vrlo kompleksan proces.
Hrvatska trenutačno sudjeluje u radu pojedinih OECD-ovih odbora i radnih skupina koje za našu zemlju predstavljaju područja od posebnog interesa, poput turizma, investicijske i porezne politike, zaštite tržišnog natjecanja, poljoprivrede, šumarstva i prometa, a planiraju se i proširiti područja suradnje.
Hrvatska je početkom godine OECD-u uputila pismo o namjeri da se pridruži toj organizaciji, želeći otpočeti pregovore nakon odluke u novom krugu proširenja.
Slovenija je članicom OECD-a postala sredinom 2010., nakon pregovora koji su potrajali dvije i pol godine.
