Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europske unije i Bosne i Hercegovine parafiran je u ponedjeljak u Sarajevu čime su se nakon trogodišnjeg čekanja stekli uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka naredne godine
Nakon što je Predsjedništvo BiH prošlog tjedna službeno prihvatilo rezultate pregovora o prilagodbi SSP-a okončanih potkraj svibnja, dokument o tome su potpisali šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark i voditelj bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima Hamdo Tinjak.
Ovo je dobar sporazum kako za BiH tako i za naše države-članice ", kazao je Wigemark nakon potpisivanja prilagođenog SSP-a dodajući kako je važno da su se svi u BiH napokon usuglasili oko ovog uglavnom tehničkog pitanja. Konstatirao je ipak kako niti u jednoj drugoj državi nije bilo "toliko drame" oko prilagodbe SSP-a kao u BiH.
"Sada pozivam sve političke aktere u BiH da iskoriste novi zamah u procesu europskih integracija", kazao je Wigemark dodajući kako BiH više ne smije gubiti vrijeme kao do sada posebice u svjetlu dramatičnih promjena koje se zbivaju u Europi jer ostatak svijeta jednostavno ne može čekati na BiH.
Maksimalni ustupci BiH
Hamdo Tinjak koji je proteklih šest mjeseci u ime BiH pregovarao o preinakama trgovinskog djela SSP-a ustvrdio je kako je u tom procesu zahvaljujući razumijevanju europskih pregovarača njegova zemlja dobila maksimalne ustupke.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović prihvaćanje prilagođenog SSP-a opisao je kao iznimo važan trenutak jer je time uklonjena ključna zapreka na putu BiH do statusa kandidata za članstvo u EU.
Sada slijedi ratificiranje potpisanih prilagodbi u državama članicama EU kao i u parlamentu BiH a istodobno će se raditi procjene o mogućim učincima pojačanog uvoza što bi trebao trajati oko šest mjeseci
Prilagodba SSP-a u njegovom trgovinskom dijelu obveza je što ju je BiH morala ispuniti odmah nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine radi njena ravnopravnog tretmana s ostalim državama-članicama Unije koje su već tada uživale pogodnosti bescarinske trgovine.
Vlasti BiH tome su se ipak protivile pune dvije godine s obrazloženjem kako će bescarinski uvoz iz Hrvatske ugroziti domaću poljoprivrednu proizvodnju. Na pregovore i tražene izmjene SSP-a ipak su morali pristati suočeni s jasnim stajalištem Europske komiije po kojemu je to bio temeljni preduvjet za nastavak približavanja BiH članstvu u Uniji.
Unutarnji sukobi
Očekivalo se kako će postupak formalnog prihvaćanja ishoda pregovora o prilagodbi SSP-a biti okončan ranije no zbog unutarnjih problema i poliitčkih sukoba u BiH to se ipak nije dogodilo pa Vijeće za vanjske poslove EU nije ni stavilo na dnevni red svog sadašnjeg zasjedanja razmatranje zahtjeva BiH za odobravanje kandidatskog statusa podnesenog još u veljači.
Sve je usporilo stajalište vlasti Republike Srpske koje su do posljednjeg trenutka usporavale prihvaćanje prilagođenog SSP-a. Prošlog su tjedna ipak popustili na nagovor ministra poljoprivrede Njemačke Christiana Schmidta koji je obećao temeljitu analizu mogućih negativnih učinaka pojačanog uvoza u BiH iz Hrvatske i eventualnu pomoć bosanskohercegovačkim poljoprivrednicima.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović ocijenio je to kao još jedno loše iskustvo iz kojega bi svi trebali izvući pouke jer se nitko ne bi smio na ovakav način igrati sudbinom zemlje.
"U posljednja tri-četiri mjeseca sve što smo stavili u plan praktično smo pomjerili za nekoliko mjeseci i time debelo ugrozili naš euroatlantski put ali i sve strukturalne reforme", kazao je Čović kako ga u ponedjeljak citira "Dnevni avaz" .
Vlasti u BiH još uvijek se nisu usuglasile ni o uspostavi jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa sa EU što je također uvjet za eventualno odobravanje kandidatskog statusa.
Problem je ponovo stajalište vlasti RS koje inzistiraju na odlučivanju konsenzusom odnosno pravu veta na bilo kakvu odluku u procesu daljih pregovora sa Unijom. Prijepori oko ustroja tog mehanizma blokirali su i načelno dogovoreni novi kreditni ugovor BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) vrijedan više od 500 milijuna eura koji bi poslužio stabiliziranju entitetskih proračuna u narednim godinama.
Bošnjačka strana aktiviranje kredita sa MMF-om sada uvjetuje suglasnošću iz Banja Luke na mehanizam koordinacije koji bi bio ustrojen tako da se izbjegne mogućnost blokiranja donošenja odluka.
