U odnosu na kraj prvog tromjesečja bruto inozemni dug viši je za 656 milijuna eura ili 1,5%. Međutim, zahvaljujući gospodarskom rastu u drugom tromjesečju, u relativnom izrazu, omjer bruto inozemnog duga u odnosu na BDP spustio se na 85,6% (- 2,8pb manje nego krajem ožujka 2021.).

Rast bruto inozemnog duga u odnosu na kraj 2020. rezulat je povećanja duga svih domaćih sektora. Pri tome je najznačajniji porast zabilježen kod duga opće države za 1,7 mlrd eura vjerojatno i kao rezultat izdanja 2 mlrd eura eurobveznica početkom ožujka na europskom tržištu kapitala.

Krajem lipnja inozemni dug opće države iznosio je 15,6 mlrd. eura. Nadalje, rast duga središnje banke za 1,6 mlrd eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova.

Kreditne su institucije također povećale svoj dug za 113 mil. eura (+2,7%) koji je krajem lipnja iznosio 4,3 mlrd eura. Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima porastao je za 728 mil eura na 13,4 mlrd eura što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čije je bruto inozemni dug krajem drugog tromjesečja bio na razini 10,5 mlrd eura (+7,7% u odnosu na kraj 2020.).

Na razini cijele 2021. očekivani gospodarski oporavak koji potvrđuju ostvarenja u drugom tromjesečju, ali upućuju i visokofrekventno pokazatelji za treće tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora.

Pri tome očekujemo kako će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka, nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja. U 2021.godini, s nastavkom povoljnih gospodarskih kretanja očekujemo daljnje smanjenje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u koji bi se postupno u godinama koje slijede trebao spuštati prema razini od 70% BDP-a.