Njegov pradjed Luigi Lavazza 1895. otvorio je prvu kavanu u Torinu, a on od 1991. sjedi u Upravnom odboru kompanije Lavazza, koja danas zapošljava 5500 ljudi i ima promet od 3,1 milijarde eura. Giuseppe Lavazza istaknuo je za Wirtschaftswoche da proizvodnja kave trenutačno prolazi kroz vrlo teška vremena.

'Svako vrijeme ima svoje prepreke i prilike, a danas smo u teškoj fazi u kojoj je sirova kava postala jako skupa', kaže Lavazza. Prva je na meti poskupljenja bila arabika zbog mraza i propadanja usjeva u Brazilu – najvećem proizvođaču kave. Trenutačno su pak neuobičajeno visoke cijene robuste.

Lavazza ističe da kava posljednjih godina postaje sve skuplja, što bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje jer si je ljudi neće moći priuštiti kao dosad. Međutim potražnja za njom u stalnom je porastu.

Kad priroda zada težak udarac

Jedan od razloga za to što kava postaje sve skuplja je globalno zatopljenje. Prema jednoj studiji, oko polovica svjetskog uroda arabike bit će ugrožena do 2050. Mraz, tropske kiše i poplave već nekoliko desetljeća utječu na količinu žetve. Pritom je robusta otpornija na vremenske prilike od arabike, ali i ona postaje sve skuplja iz niza drugih razloga.

'Inflacija, tržišne špekulacije, geopolitičke okolnosti poput blokade Sueskog kanala – sve to utječe na cijenu robuste, pretežito uzgajane u Vijetnamu, Indoneziji i Ugandi', kaže Lavazza. Brodovi s robustom iz ovih zemalja sada 20 dana duže plove zaobilaznim putem preko Afrike, a troškovi za same brodove su se učetverostručili. Kako objašnjava Lavazza, arabika pak dolazi iz Južne i Srednje Amerike i nije pogođena ovim čimbenicima. No je li onda povećanja udjela arabike dio rješenja?

'U našem portfelju arabika čini oko 60 posto, a robusta 40 posto. Sve naše mješavine sastoje se od specifičnih sastava različitih sorti i, unatoč variranju cijena nekih sorti, nikad ne mijenjamo sastave tih mješavina', kaže on.

Kompanija Lavazza protiv klimatskih promjena u svojoj industriji bori se djelovanjem u Fondaciji Lavazza. Trenutno su u tijeku 33 projekta na trima kontinentima, od kojih, kako kaže Lavazza, korist ima 190.000 ljudi.

'Na mnogim plantažama sadimo stabla kako bismo zaštitili katkad osjetljive biljke kave od sunca. Ili pak između biljaka posadimo posebne trave, koje pomažu održati tlo vlažnim i smanjuju rizik od isušivanja. Nažalost, klimatske promjene donose i više bolesti biljaka, protiv kojih se moramo naoružati', kaže on.

Prema Njemačkom udruženju proizvođača kave, mnogi uzgajivači morali bi preseliti plantaže na više i hladnije nadmorske visine zbog globalnog zatopljenja. Lavazza kaže da u praksi to nije nimalo jednostavno jer zemljište, prije svega, nije samo tako lako dostupno za nove plantaže kave.

'Mnogi poljoprivrednici u tim regijama također žele uzgajati usjeve kave. Uzgajivači kave natječu se s njima za zemlju. Naravno, farmeri imaju dobre argumente za to u ovom trenutku jer je kava na cijeni pa je njezin uzgoj financijski isplativ', naglašava on.

'Također vidimo tendenciju da mnoge lokalne vlasti sve više štite svoje šumske regije od krčenja šuma - što je naravno dobra stvar! I usput, ne događa se to samo zbog propisa EU-a. Dakle ne možete samo ići dalje uz brdo, sjeći drveće i saditi plantaže kave, nije to tako jednostavno', dodaje.

Alternativa premještanju plantaža

Razboritija opcija je, smatra, zaštititi ono što već imate, odnosno povećati učinkovitost i produktivnost postojećih plantaža kave jer rješenje nipošto ne može podrazumijevati proizvodnju manje količine zbog sve veće potražnje. Primjer je razvoj kave otporne na toplinu. U Kolumbiji, u kojoj uzgajivači imaju velikih problema s invazivnim gljivicama, tako postoji institut koji se bavi genetikom biljaka kave te se uzgajaju robusnije sorte.

Prije deset godina kompanija Lavazza surađivala je i s konkurentom Illy Caffeom u znanstvenom istraživanju Sveučilišta u Trstu, zahvaljujući kojem se dešifrirao genom vrste arabika. Rezultati istraživanja predani su neovisnom istraživačkom institutu World Coffee Research i otad se koriste za razvoj novih i učinkovitijih vrsta.

'Inače radimo sa standardiziranim veličinama - u jednoj vreći obično je 70 kilograma kave. Sad ima poljoprivrednika koji s jednog hektara obrađene zemlje napune samo četiri vreće. Drugi pak nakupe 80 ili sto vreća, i to samo zbog toga što koriste druge sorte. Tako povećate količinu kave bez premještanja u druge zone', ističe Lavazza.