Prema riječima ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Aladrovića, na dnevnom redu naći će se dva poznata zakonska 'vruća krumpira': rad na daljinu i rad nedjeljom. Uz to, Vlada planira izaći u susret poslodavcima u pogledu lakšeg otkazivanja ugovora o radu, s ciljem da se smanji broj ugovora na neodređeno.

Nakon što je u doba epidemije koronavirusa rad od kuće preko noći postao široko rasprostranjen javila se potreba da se zakonska rješenja prilagode novim uvjetima. U okolnostima u kojima sve veći broj radnika nema stalno mjesto rada pokazalo se da neke odredbe Zakona o radu nisu provedive, a pojavile su se i nedoumice oko reguliranja nekih prava i obveza radnika.

Poslodavci smatraju da nova zakonska rješenja trebaju imati u vidu tehnološke promjene koje su dovele do toga da sve češće rad nije vezan za jedno mjesto s fiksnim radnim vremenom. Stoga se zalažu za pojednostavljenje krutih odredbi o zaštiti na radu i evidenciji radnog vremena. Također, traže da se za plaćanje troškova rada od kuće omoguće neoporezive naknade.

Sindikati smatraju da i za rad na daljinu treba precizno definirati radno vrijeme i minimalne rade uvjete. Također, ističu da je potrebno pobliže odrediti što ulazi u troškove rada od kuće (uporaba vlastite opreme, troškovi interneta, struje, vode, grijanja i sl.), način na koji se oni obračunavaju te obvezati poslodavce da radnicima pokrivaju sve priznate troškove.

Kada je riječ o radu nedjeljom, Vlada ustraje u namjeri da ograniči rad trgovina, unatoč tome što je Ustavni sud dvaput ukinuo zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi.

'Gotovo 80 posto naših sugrađana podržava da se nedjeljom ne radi. Smatramo da bi to bilo dobro, da bi to bilo u interesu obitelji i da bi to bilo u interesu zdravog balansa između rada, odmora i provođenja vremena u krugu najbližih. Vlada će tijekom ovoga mandata predložiti zakon koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi, a da omogućimo osobito zbog turizma i zbog gospodarstva jedan broj nedjelja koji bi bio radni', ponovio je Vladin stav premijer Andrej Plenković nakon što je Ustavni sud prošlog tjedna presudio da zabrana rada trgovina nedjeljom tijekom pandemije nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti.

Prema ranijem prijedlogu, koji je u svibnju iznio bivši ministar gospodarstva Darko Horvat, trgovcima bi se ograničio rad na maksimalno 14 nedjelja u godini.

Poslodavci su podijeljeni oko rada trgovina nedjeljom. Dok se većina još uvijek oštro protivi ograničavanju rada, neki trgovci, poput Pevexa, samoinicijativno su ukinuli rad nedjeljom. 'Stav trgovaca je da se rad nedjeljom treba regulirati u sklopu Zakona o radu. Važno je da se radnicima osiguraju sva prava i da inspekcije kontroliraju provođenje zakona', ističe Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara.

Sindikati pak pozdravljaju ograničenja rada nedjeljom i uz to traže poboljšanje uvjeta rada. Ističu da je neprecizna odredba Zakona o radu jedna od glavnih prepreka pravednom nagrađivanju rada nedjeljom. Naime postojećim rješenjem poslodavcu je prepušteno određivanje visine dodatka, a kako je zakonom određeno samo to da naknada za rad nedjeljom mora biti veća nego radnim danom, poslodavac teorijski može povisiti naknadu za jedan posto i tako formalno zadovoljiti zakonske uvjete.

Prema važećem kolektivnom ugovoru za trgovinu, rad nedjeljom trebao bi se plaćati najmanje 35 posto više nego radnim danom. Sindikati se zalažu da se ta granica podigne te da se minimalna naknada ugradi u Zakon o radu.