Godišnja stopa rasta kreditiranja ubrzala je na 9,5 posto u kolovozu s nemalih 8,9 posto rasta u srpnju. Prema objašnjenju Hrvatske narodne banke, blag rast ukupnih plasmana odražava podjednako povećanje kreditiranja stanovništva i poduzeća.

Istovremeno je na godišnjoj razini nastavljeno snažno ubrzanje rasta kredita poduzećima zbog učinka baznog razdoblja, odnosno zbog slabije kreditne aktivnosti u kolovozu prošle godine. Na osnovi stanja, ukupni krediti (osim kredita središnjoj državi) iznosili su 256,9 milijardi kuna, što je povećanje za 0,6 milijardi kuna ili 0,2 posto na mjesečnoj razini i 21,2 milijardi kuna ili devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pišu analitičari RBA-e.

Promatrano po sektorima, na osnovi stanja, krediti poduzećima ukupnog iznosa 98,8 milijardi kuna bili su veći za 0,4 milijarde kuna ili 0,4 posto na mjesečnoj razini, a godišnja stopa rasta ubrzala je na 16,9 posto (+14,3 milijarde kuna) u odnosu na 15,3 posto u srpnju.

Prema središnjoj banci, povećana potražnja za kreditima zrcali rast troškova nabave uslijed poskupljenja uvoznih energenata i sirovina, kao i nastojanje poduzeća da iskoriste još uvijek povoljne uvjete financiranja. Na godišnjoj razini krediti za obrtna sredstva krajem kolovoza usporili su za 1,8 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u srpnju, odnosno porasli su za 19,9 posto (+5,5 milijardi kuna).

Krediti za investicije ubrzali su na 17,2 posto na godišnjoj razini (u odnosu na 16,1 posto u srpnju) i tako porasli za 5,9 milijardi kuna. Trend pozitivnih godišnjih promjena ovih dviju kategorija traje od ožujka ove godine, a ocrtava povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima, komentiraju analitičari RBA-e.

Međutim na mjesečnoj razini krediti za obrtna sredstva evidentirali su pad prvi put od početka godine (-3 posto ili 1,02 milijarde kuna), a krediti za investicije (-0,1 posto ili 0,03 milijarde kuna) od rujna 2021.

S druge strane krediti stanovništvu s iznosom od gotovo 148 milijardi kuna bili su na mjesečnoj razini viši za tek 0,3 posto dok je godišnja stopa rasta blago ubrzala na 5,3 posto (s 5,2 posto u srpnju). Skroman rast kredita stanovništvu potaknut je uglavnom rastom stambenih kredita koji su, s nominalnim iznosom od 72,7 milijardi kuna, ostvarili povećanje od 0,6 posto ili 0,4 milijarde kuna na mjesečnoj razini.

U odnosu na kolovoz 2021. zabilježen je rast od 9,5 posto ili 6,3 milijarde kuna. Spomenuti rast stambenog kreditiranja odraz je posljednjega kruga programa državnog subvencioniranja stambenih kredita. Istovremeno skroman rast bilježe i gotovinski nenamjenski krediti.

S iznosom od 54,5 milijardi kuna (36,8 posto ukupnih kredita stanovništvu) zabilježili su blag porast od 0,1 milijarde kuna ili 0,2 posto na mjesečnoj razini te 1,6 milijardi ili tri posto na godišnjoj razini.

'Dokle god prevladavaju uvjeti visoke likvidnosti, u financijskom sektoru neće biti zapreka za povećanje plasmana banaka u kredite pa očekujemo prijenos bržeg rasta kredita i u sljedeću godinu. Kod potrošača će rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina, a na rast potrošačkih kredita djelovat će rast cijena na tržištu roba i usluga. Kod poduzeća očekujemo više stope rasta kredita jer je rast cijena repromaterijala značajno veći od rasta potrošačkih cijena', zaključuju analitičari RBA-e.