Kreditna aktivnost banaka u travnju u odnosu na ožujak stagnirala je, pri čemu je mjesečni rast kreditiranja poduzeća gotovo poništen padom kredita stanovništvu i državi, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke
Na kraju travnju ukupni krediti banaka iznosili su 279,2 milijarde kuna, što je tek 0,04 posto više nego u ožujku. Godišnja stopa rasta je slična kao i prethodnih mjeseci te iznosi 7,9 posto. Godišnjem rastu kredita pridonijeli su svi sektori. Međutim, u usporedbi s krajem prošle godine, oporavak je vidljiv jedino kod kreditiranja poduzeća.
Krediti ovom sektoru na kraju travnja su dosegnuli 111 milijardi kuna, što je 2,6 posto više nego na kraju 2010. I godišnje stope rasta su se stabilizirale na razinama između osam i devet posto.
S druge strane, krediti stanovništvu, čiji udio u ukupnim kreditima iznosi 45 posto, i dalje ne pokazuju zamjetniji oporavak, što je i očekivano s obzirom na nepovoljna kretanja na tržištu rada i realni pad neto plaća te visoku razinu pesimizma.
Ukupni krediti stanovništvu na kraju travnja su iznosili 125,6 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje nego na kraju prošle godine. Stambeni krediti, koji prevladavaju među kreditima stanovništvu (s udjelom od 45 posto), također su zabilježili pad u odnosu na kraj 2010. (od dva posto).
U prva četiri mjeseca krediti državi su porasli za 5,2 milijarde kuna na 39,6 milijardi kuna. Najveći dio ovogodišnjeg porasta odnosi se na ožujak (+5,1 milijardi kuna u odnosu na veljaču), a posljedica je zaduženja države za 825 milijuna eura radi otplate dospjele euroobveznice.
Analitičari Raiffeisen banke u ovoj godini očekuju blagi oporavak kreditiranja što će primarno biti posljedica potražnje sa strane poduzeća. Međutim, skroman mjesečni rast kredita poduzećima pokazuje da se povećanje eurske likvidnosti u sustavu za 850 milijuna eura (nakon što je HNB smanjio stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze) još nije bitno odrazilo na kreditiranje ovog sektora.
S druge strane, oporavak kreditiranja stanovništva bit će sporiji. Naime, tržište rada još je daleko od oporavka (posebno u pogledu kreiranja novih radnih mjesta) pa je i neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka neizvjesna, što ograničava potražnju za kreditima. Značajan oporavak još uvijek ne pokazuje ni kratkoročno ni dugoročno kreditiranje stanovništva.
