Prema podacima HNB-a, ukupni kreditni plasmani banaka na kraju rujna iznosili su 278,7 milijardi kuna, što je za 192 milijuna kuna ili 0,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec, odnosno za 3,8 milijardi kuna ili 1,4 posto više nego krajem rujna lani.

"Relativni rast ukupnih kredita na godišnjoj razini najviši je od kolovoza 2012., a prvenstveno je posljedica zaduživanja državnog sektora", ističu analitičari RBA.

Premda su krediti lokalnih jedinica državne vlasti u rujnu zabilježili pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, krajem tog mjeseca krediti središnjoj državi dosegnuli su 53,6 milijardi kuna, što je 15,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, ističe se u analizi RBA.

"Iako su na mjesečnoj razini zabilježili pad drugi mjesec zaredom, razmjerno snažna dvoznamenkasta stopa godišnjeg rasta kredita središnjoj državi najviša je zabilježena u posljednje dvije godine, objašanjavaju iz RBA.

U rujnu je, uz pozitivan efekt razduživanja od strane lokalnih jedinica, ukupno zaduženje državnog sektora po domaćim bankovnim kreditima iznosilo 57,8 milijardi kuna, što je za 7 milijardi kuna ili za 14 posto više u odnosu na isti mjesec lani, navodi se u analizi.

Dok krediti državi pokazuju trend rasta na godišnjoj razini, rujanski podaci potvrđuju nastavak razduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem tog mjeseca iznosili 89,7 milijardi kuna, čineći trećinu ukupnih kredita. Uz tek blagi mjesečni rast od 103 milijuna kuna ili 0,1 posto, na godišnjoj razini su zabilježili smanjenje za 2,7 milijardi kuna ili 2,9 posto.

"Tako je u rujnu potvrđen nastavak trenda godišnjeg pada domaćih kredita poduzećima koji u kontinuitetu datira od sredine 2012. godine", stoji u analizi RBA.

Međutim, prema podacima HNB-a, razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa se istovremeno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja. Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu, s obzirom da se kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim poduzećima nalaze na pretkriznim razinama oko 5 posto, dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje, istuče se u analizi RBA.

Navodi se i kako su krediti sektoru kućanstava krajem rujna iznosili 126 milijardi kuna, što čini preko 45 posto udjela u strukturi ukupnih kredita. Premda su na mjesečnoj razini porasli za 493 milijuna kuna ili 0,4 posto, u odnosu na prošlogodišnji rujan krediti stanovništvu zabilježili su pad od 688 milijuna kuna ili 0,5 posto.

"Premda su u prvoj polovici godine krediti sektoru kućanstava zabilježili blagi oporavak na godišnjoj razini, tijekom trećeg tromjesečja ponovno je došlo do izražaja razduživanje ovog sektora, čemu su dijelom doprinijele i međuvalutne promjene", navode iz RBA.

Naime, obzirom da je preko dvije trećine kredita ili 72,3 posto vezano i/ili odobreno u stranoj valuti, deprecijacija kune u odnosu na euro - 0,1 posto na godišnjoj razini te 1,2 posto mjesečno - statistički je umanjila iznos kredita iskazanih u kunama.

"Do kraja godine očekujemo nastavak trenda razduživanja privatnog sektora uz razmjerno visok udio kredita državnom sektoru", zaključuju analitičari RBA.