Salvadorsko proglašenje bitcoina legalnim sredstvom plaćanja moglo bi izazvati popriličan broj problema kako u zemlji, tako i na kriptotržištu, smatraju analitičari jedne od najvećih svjetskih investicijskih banaka JPMorgan Chase.

Dnevni obujam plaćanjima bitcoinom u prosjeku iznosi između 40 i 50 milijardi dolara. Većina tog prometa odvija se na internaliziranim tržištima i burzama, a preko 90 posto svih izrudarenih bitcoina godišnje ne prijeđe iz ruke u ruku i uopće se ne koristi za plaćanja, pišu analitičari i napominju da je ta kriptovaluta zaključana u 'nelikvidnim entitetima'.

'Svakoga dana u Salvadoru bitcoin se koristi za samo oko četiri posto svih plaćanja na kriptotržištu, a tek nešto više od jedan posto ukupne vrijednosti te kriptovalute koristilo se za trgovinu između osoba', pišu u JPMorganu i daju da je nelikvidnost bitcoina i promet koji se ostvari u realnim transakcijama toliko malen da bi mogao ugroziti i ograničiti njegov potencijal kao alternativnog sredstva plaćanja.

Nayib Bukele, 39-godišnji predsjednik Salvadora, izazvao je oštre rasprave planom za 'legalizaciju' bitcoina. Njegov je naum da uvođenjem kriptovalute kao legalnog sredstva plaćanja prebrodi nisku penetraciju banaka u toj zemlji i pospješi provođenje platnog prometa. Treba napomenuti i to da Salvador jako ovisi o inozemnim doznakama - 20 posto BDP-a te zemlje čini novac koji salvadorski radnici šalju iz inozemstva pa će legalizacija bitcoina, nada se predsjednik, ubrzati i slanje doznaka.

Među protivnicima salvadorskog rješenja je i Međunarodni monetarni fond, za koji je Bukeleova racionalizacija blago rečeno upitna. 'Bitcoin je najgori sustav plaćanja ikad izumljen, grozan je', rekao je pak William Quigley, suosnivač valute tether i pionir mnogih koncepata u kriptosvijetu, dodavši: 'Gotovo bilo koji token bolji je od bitcoina za platni promet.'

Zašto bitcoin ne valja kao sredstvo plaćanja, prilično je jasno - vrijednost mu je strašno volatilna. U posljednjih godinu dana je s 10.000 dolara skočio na više od 77.000 dolara, da bi opet pao na 34.000 dolara. Svi Salvadorci, kad skinu službenu aplikaciju za plaćanje bitcoinom, na račun će od države dobiti 30 dolara kako bi se naviknuli i potaknuli na korištenje novog sustava.

Naravno, u svijetu bitcoina tih 30 dolara može se istopiti u roku nekoliko dana, a isto tako može narasti i recimo vrijediti 60 dolara. Zato su za plaćanje popularniji stablecoini, kriptovalute čija se vrijednost veže za vrijednost neke stvarne valute ili robe poput zlata.

A u kriptoiskorak kreće i Paragvaj te će uskoro donijeti novi zakon prema kojem će sve kriptovalute morati biti registrirane kod porezne uprave. Prema nacrtu zakona, vlada želi unijeti reda na tržište i stvoriti 'predvidivo okruženje u proizvodnji i komercijalizaciji virtualne imovine'.

Novi će zakon regulirati i rudarenje valuta, kao i trgovinu na burzama, na kojima će se svi koji žele trgovati morati registrirati. 'Važno je da kompanije mogu registrirati promet kriptovalutama da bi njihova računovodstva imala realnu valuaciju imovine, a olakšat će se i prikupljanje poreza', stoji u obrazloženju zakona prema kojem će rudarenje valuta postati komercijalna djelatnost za koju će biti nadležno ministarstvo industrije.

Europska unija svoju legislativu za kriptoimovinu neće donositi prije 2023. godine. Konzervativnija Europa i njeni čelnici ne propuštaju priliku napomenuti da virtualne valute nemaju pokrića ili podrške javnih tijela i da je riječ o ulaganju u necentraliziranom sustavu bez vrijednosti u pozadini, što su naučili mnogi ulagači nakon što su vlasnici nekih kriptoburzi jednostavno pokupili sav novac i nestali bez traga.

Trenutno najveću borbu protiv kriptovaluta vodi Kina zabranivši sva plaćanja za tvrtke, nakon čega je krenula u obračun s 'rudarima'. Pokrajina Sečuan zabranila je rad postrojenjima za rudarenje, čime je efektivno ugasila 90 posto proizvodnje svih kapaciteta u svijetu jer su rudarenje ranije zabranile pokrajine Xinjiang, Yunnan i Qinghai. Ne treba ni reći, vrijednost bitcoina odmah je tresnula deset posto.