"Mi smo Kristijanu ponudili, upravo da ne bi konzumirao tu otpremininu, mjesto u HPB-u, on je odustao od toga. Nudili smo sve mogućnosti da razvija svoju karijeru unutar poslovnih banaka. (...) Osobno smatram da za tih 9 mjeseci nije zaslužio otpremninu, međutim to je njegovo pravo. Ja ne bih uzeo tu otpremninu da sam na njegovom mjestu, sigurno", kazao je u izjavi novinarima ministar Lalovac, koji je i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a.

Kristijan je, prema pisanju medija, s mjesta čelnog čovjeka HBOR-a otišao na vlastiti zahtjev, a Vlada je sredinom ožujka Nadzornom odboru predložila njegov opoziv te imenovanje Dušana Tomaševića na mjesto predsjednika Uprave HBOR-a.

Kristijan nakon odlaska s čelnog mjesta HBOR-a ima pravo na otpremninu u iznosu od 12 mjesečnih plaća, što, po procjenama medija, iznosi oko 300 tisuća kuna.

Lalovac je najavio da će se to izbaciti iz ugovora. "To ćemo izbaciti iz ugovora, da sam daš otkaz i dobiješ otpremninu", rekao je, dodajući i kako se postavlja pitanje zašto sam odlazi netko tko ima 70 posto veću plaću od ministra financija, luksuzan auto, dobar ured, odobrava 10 milijardi kuna kredita godišnje.

Ministar financija, koji je i predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, kaže kako nije bilo političkih pritisaka na Kristijana te kako se bivšem predsjedniku Uprave HBOR-a zamjera komercijaliziranje poslova HBOR-a, sporost u obradi predmeta te činjenica da mali poduzetnici nisu mogli dobiti kredite.

"Mali obrti i poduzeća vape za kunom, a ne mogu doći do novaca. Smatrali smo, a i on je vidio, da je previše rigorozan po tim komercijalnim uvjetima i tu smo napravili nekakav sporazumni raskid ugovora", rekao je Lalovac, dodajući da se želi da se HBOR razvija, bude pristupačan malim i srednjim poduzećima, otvori se gospodarstvu, sudjeluju u Junckerovom plnanu.

"To je i za predsjednika Uprave bio izazov, na žalost nije to ostvario i idemo sa novim ljudima u nove projekte", rekao je Lalovac koji se nada i da će nova uprava, koja ne dolazi iz bankarskog sektora već iz gospodarstva, razumjeti probleme gospodarstvenika.

Na novinarski upit misli li da je pogriješio s ugovorom Kristijanu pa sada ispravlja grešku, Lalovac je rekao kako je ugovor Uprave prije Kristijana srezan 65 posto.

"Menadžerski ugovor prije Kristijana, a koje je uživala i prijašnja uprava je srezan, umanjene su neke beneficije koji su imali", kazao je Lalovac navodeći kako je ukupni trošak uprave, tj. šireg menadžmenta u mandatu prije Kristijana koštao oko 30 milijuna kuna, a nova će uprava sa srezanim menadžerskim ugovorima u petogodišnjem mandatu koštati 10 milijuna kuna ili 65 posto manje.

Objašnjavajući otpremnine, ministar financija objašnjava kako je to davalo slobodu i mogućnost predsjedniku Uprave HBOR-a da bude politički neovisan.

"On godišnje donosi kreditnih aktivnosti od nekih 10 milijardi kuna i mora imati slobodu od bilo kakvog političkog utjecaja", kazao je Lalovac, dodajući kako je Kristijan bio kratko na čelu HBOR-a iako se u njega puno ulagalo i računalo da će biti pet godina na čelu i da će razvijati HBOR.

"Na kraju se dogodilo da su aktivnosti HBOR-a u zadnjih devet mjeseci bile jako loše i nije se smjelo dogoditi da se HBOR pretvori u komercijalnu banku. Po nekim uvjetima ni Ministrstvo financija nije više moglo u HBOR-u dobit kredit, a to nije funkcija HBOR-a", rekao je Lalovac.

Na novinarsku konstataciju kako ne postoje garancije da i nova uprava neće napraviti isto, Lalovac kaže kako se to ne može riješiti ugovorom te kako je i Kristijan imao dobre reference kad je dolazio.

Ali ne može se dozvoliti da HBOR godinu dana pada. Jer ako pustite da HBOR ništa ne radi dvije-tri godine to je veća šteta za ekonomiju nego otpremnine, kazao je Lalovac, dodajući kako otpremnine moraju biti vezane za uspjeh.

Po njegovim riječima, nova Uprava HBOR-a još nije potpisala ugovore, s njima se još razgovara i detaljiziraju uvjeti.

Ali ne radi se samo o predsjedniku Uprave, desetak djelatnika je imalo menadžerske ugovore, revidirat ćemo sve, rekao je.