Tehnološka industrija dosad je kotirala kao utvrda kojoj nijedna kriza nije mogla previše nauditi. Čak i iz pandemijske krize, u kojoj su mnoge industrije bile žrtveni jarci epidemioloških mjera i zatvaranja, tehnološki giganti izašli su još napuhaniji. No od svibnja ove godine stvari su se čak i za njih počele mijenjati. Naime, u jeku rekordne inflacije u SAD-u u posljednjih 40 godina, američki FED u svibnju je najavio najveće povećanje kamatnih stopa u posljednje 22 godine.

'Dani jeftinog novca su prošli i trebamo se pripremiti za zimu kako bismo izbjegli spiralu smrti', tada je govorio jedan poduzetnik i 'rizični kapitalist' iz Silicijske doline, centra tehnoloških inovacija i napretka, obraćajući se startupima koje financira njegova tvrtka. FED-ovo povećanje kamatnih stopa naznačilo je kraj ekspanzivne monetarne politike, piše Wirtschaftswoche.

Nakon enormnog rasta otkazi i rezovi

U početku je to utjecalo samo na manje tvrtke poput e-trgovine Wish ili popularne aplikacije za brzo trgovanje Robinhood. Bez obzira na sve okolnosti, stopa nezaposlenosti u SAD-u bila je niska, a mnoge tvrtke žalile su se i na manjak kvalificirane radne snage, pa je to ulijevalo nadu u ne tako crne scenarije za tehnološku industriju. Sada je isparilo i to malo nade jer je zbog nastojanja američke središnje banke da zaustavi inflaciju recesija na vratima u cijelom svijetu.

Ubrzo nakon što je Elon Musk postao chief twit otpustio je gotovo polovicu zaposlenih, njih 3000, što je presedan u high-tech dolini uzmemo li u obzir razmjere masovnih otkaza i činjenicu da se to dogodilo u jednom danu. Naspram toga se 650 otkaza (13 posto radne snage), koje je podijelio Lyft, američka platforma za pružanje usluga prijevoza, čine neznatnima. Njegov konkurent Uber navodno više neće zapošljavati nove ljude. Čak i veliki Intel bori se s padom potražnje za procesorima za računala i mora rezati troškove pa je stavio na čekanje nova zapošljavanja.

Sada i Meta planira podijeliti velik broj otkaza. Carstvo Marka Zuckerberga prije se smatralo sigurnim poslovnim utočištem, doduše, od afere s Cambridge Analyticom, narušenog ugleda, ali s visokim plaćama i milijardama vrijednim proračunom za investicije. U proteklih pet godina Meta je povećala broj zaposlenika s 25.000 na sadašnjih 87.000. Do najvećeg rasta došlo je tijekom pandemijskih godina, 2020. i 2021.

I nepobjedivi Apple i Youtube na udaru krize

Zuckerberg, opijen svojom vizijom metaverzuma, samo u ovoj godini na nju namjerava potrošiti najmanje deset milijardi dolara, no nalazi se pod sve većim pritiskom Wall Streeta. Ulagačima se ne sviđa činjenica da se očekuje porast troškova kompanije od 15 posto, na 100 milijardi dolara. Dionica Mete stoga je ove godine izgubila dvije trećine svoje vrijednosti.

Velik problem Meti, ali i još jednom tehnološkom divu iz Silicijske doline, predstavlja i to što tvrtke u kriznim vremenima prvo režu budžete za oglašavanje, pa se ovim kompanijama smanjuje i profit od digitalnih oglasa. Googleov YouTube tako je prvi put u povijesti zabilježio pad prihoda od oglašavanja.

Najvredniji brend na svijetu, Apple, zapošljavat će pak nove ljude samo u sektoru istraživanja i razvoja. Amazon neće više popunjavati rukovodeće pozicije u Seattleu, a u Microsoftu će odsad racionalnije postupati s troškovima jer im je, kao i Amazonu, jedan od glavnih pokretača rasta, cloud computing, počeo polako posrtati.

Prema statistici stranice koja prati tržište rada Layoffs.fyi, 104.000 zaposlenih u tehnološkom sektoru diljem svijeta ove godine izgubilo je posao. U SAD-u ih je pritom 28.000.

Otkazi su gotovo uvijek najbrži način za smanjenje troškova. Samo u Twitteru svaki prosječan posao košta tu tvrtku 300.000 dolara godišnje. Kod Mete je ta brojka još veća.

Trebamo li se bojati scenarija s prijelaza stoljeća?

Postoji li bojazan da će tehnološka industrija doživjeti drastičan pad poput pucanja dot-com balona prije nešto više od dvadeset godina? Dot-com je višegodišnji špekulativni mjehur nastao u razdoblju između 1997. i 2000., tijekom kojeg je zabilježen snažan rast ekonomskih vrijednosti tvrtki povezanih s internetom. Njegov slom postao je globalni fenomen prvenstveno zahvaljujući broju upletenih međunarodnih banaka, investicijskih fondova, fondova rizičnog kapitala i privatnih investitora iz svih krajeva svijeta.

Profesor sa Sveučilišta Berkeley, Olaf Groth, smatra da se ne treba bojati najgoreg scenarija jer je riječ o, kako kaže, normalnim ciklusima kroz koje Silicijska dolina prolazi svakih pet do sedam godina. 'Tada je bila riječ o padu potražnje i povećanju kamatnih stopa. Sada imamo povećanje kamatnih stopa, veliku konkurentnost na tržištu i inflaciju, ali svejedno se ne mogu povući paralele s dot.com balonom zbog, primjerice, rizičnog kapitala', objašnjava Groth.

Na početku tisućljeća u tehnološke je tvrtke uloženo rekordnih 100 milijardi dolara rizičnog kapitala. No čak i ako se uračuna inflacija, ta brojka čini se skromnom u odnosu na prošlogodišnju. U 2021. godini uloženo je 329 milijardi dolara rizičnog kapitala, gotovo dvostruko više nego godinu ranije, što se nikad prije nije dogodilo. Samo se u Silicijsku dolinu slilo 120 milijardi dolara. Osnivači tvrtki tako su bili pod pritiskom da ulože taj kapital za što brži rast prihoda.

FED će vrlo izgledno nastaviti dizati kamatne stope dok ne uspije riješiti inflaciju, što će dodatno opteretiti tvrtke, a tu je i smanjenje kupovne moći potrošača uslijed gospodarske krize.