Kružna putovanja stranim brodovima po hrvatskom Jadranu u 2020. su gotovo nestala jer ih je ostvareno samo 26, što je čak 700 putovanja ili 96,4 posto manje nego u 2019., pri čemu ih u šest lanjskih mjeseci nije ni bilo, a sve kao posljedica pandemije i ograničenja međunarodnih putovanja, pokazuju podaci DZS-a
Takva situacija s kružnim putovanjima kruzera ista je u cijelom svijetu, te se pad tih putovanja i globalno kreće iznad 90 posto, a prema novim, optimističkim procjenama međunarodnog udruženja kruzing industrije CLIA, početak oporavka tog tržišta mogao bi krenuti u drugoj polovici 2021., naravno ako se nastavi cijepljenje i distribucija cjepiva te 'olakšaju' ograničenja putovanja.
U tom slučaju i Hrvatska može očekivati povratak kruzera u njezine luke, posebice u Dubrovnik, gdje su prije pandemije i najviše uplovljavali i zadržavali se, no sve će ovisiti i o mjerama nacionalnog stožera odnosno situaciji s pandemijom u Hrvatskoj i šire.
Osim pada broja kružnih putovanja stranih kruzera po Jadranu, još je veći minus, od čak 99,6 posto, u 2020. zabilježen sa tek nešto malo više od četiri tisuće putnika koji su u Hrvatsku došli na svih 26 kružnih putovanja. Sva putovanja i putnike u Hrvatsku je dovezlo 10 stranih brodova-kruzera ili njih 65 manje nego u 2019, što je i 84,7 posto manje.
Od prijašnjih 20-ak zastava zemalja pod kojima su ti brodovi doplovljavali do hrvatskog mora, u 2020. ih je 'ostalo' samo šest - belgijska, grčka, talijanska te pod zastavama Maršalovih Otoka, Otoka Wallis i Futuna te Malte, iz koje je, kao i ranijih godina, bilo i lani najviše putovanja, gotovo polovica od ukupnog broja - 12.
Po mjesecima, podaci DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) pokazuju da je kružnih putovanja stranih brodova u 2020. bilo u prva tri mjeseca, zatim ništa do srpnja, kada je ostvareno jedno takvo putovanje, te još po pet u kolovozu i rujnu, nakon čega ni u jednom mjesecu do kraja godine nije bilo tih putovanja.
Za razliku od 2019., kada su strani kruzeri uplovljavali u luke većine jadranskih županija, u 2020. su to činili u samo dvije županije tj. gotovo 85 posto od svih 26 kružnih putovanja ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj, a ostalih 15 posto u Istarskoj županiji.