Eurostat je objavio najnovije podatke o materijalnoj i socijalnoj deprivaciji kod mladih Europljana. Stopa materijalne i socijalne deprivacije kod mladih pokazatelj je kvalitete života, a u 2022. iznosila je 6,1 posto, što je niže nego na razini ukupnog stanovništva (6,7 posto). U kojim državama EU-a je kvaliteta života mladih najniža?
Najveći udio mladih u dobi od 15 do 29 godina koji su se 2022. suočili s materijalnom i društvenom oskudicom zabilježen je u Rumunjskoj, u kojoj je stopa iznosila čak četiri puta više od europskog prosjeka (25,4 posto). Na dnu ljestvice su i Bugarska (18,6 posto) i Grčka (14,9 posto).
S druge se strane Hrvatska našla među 12 europskih zemalja s najboljom kvalitetom života mladih, odnosno stopom materijalne i socijalne deprivacije nižom od tri posto. Hrvatska mladež tako živi gotovo jednako kvalitetno kao i slovenska, austrijska, luksemburška, poljska, češka, nizozemska, estonska, malteška, finska, švedska i ciparska.
vezane vijesti
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE) je pak veća među mladima nego na razini ukupnog stanovništva. Za mlade je tako u 2022. iznosila 24,5 posto, a za ukupno stanovništvo bila je veća za 2,9 postotnih bodova.
Kada se pogledaju specifične komponente AROPE-a, stopa rizika od siromaštva među mladima bila je 2,8 postotnih bodova viša u usporedbi s općom populacijom (19,3 posto među mladima u usporedbi sa 16,5 posto za ukupnu populaciju).
Slično tome, udio pojedinaca koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada bio je za 0,4 postotna boda veći među mladima (8,7 posto u usporedbi s 8,3 posto za opću populaciju).
