Kuna se našla na sedmom mjestu s rastom od 13 posto, uz euro koji je ojačao za 12,7 posto u odnosu na dolar. Najveći dobitnik na valutnom tržištu je Mozambik, čija valuta novi metikal je ojačala 21 posto, nakon što je ova istočnoafrička zemlja prebrodila dužničku krizu i uspješno obuzdala inflaciju.

Među istaknutim dobitnicima uglavnom su valute istočnoeuropskih zemalja – češka kruna (+18 posto), poljski zlot (+18 posto), srpski dinar (+17,5 posto), moldavski lej (+16,5 posto) i albanski lek (+14,5 posto).

S druge strane, najveći gubitak pretrpjela je uzbekistanska valuta som, koja je oslabila 60 posto nakon što je vlada ove azijske zemlje bogate zlatom, ukinula vezanost uz dolar. Na strani gubitnika najviše je afričkih zemalja.

Kada je riječ o ostalim klasama imovine, uvjerljivo najveća zarada mogla se ostvariti na ulaganju u kriptovalute. Najpopularnija, bitcoin, skočila je gotovo 1.500 posto dok su manje zvučne inačice poput etereuma i litecoina uzletjele 6.000 posto. Investicijska manija za krioptovalutama praćena je upozorenjima stručnjaka da je riječ o financijskom mjehuru koji bi uskoro mogao puknuti.

Na robnim burzama najveći rast cijene ostvario je paladij, plemeniti metal koji se koristi u uređajima za kontrolu štetnih plinova motorna vozila. Među dobitnicima istaknuli su se i bakar i aluminij, industrijski metali koji bilježe rast potražnje zbog boljih gospodarskim izgleda širom svijeta.

S druge strane, izrazito lošu godinu imali su šećer i prirodni plin. Viškovi na tržištu šećera  uzrokovali su pad cijene od 25 posto što se negativno odrazilo i na poslovanje hrvatskih šećerana, koje je dodatno pogodila i liberalizacija tržišta šećera, tj. ukidanje kvota za šećer.

Cijena prirodnog plina našla se na silaznoj putanji zbog tople zime i posljedično visokih zaliha.

Na svjetskim dioničkim tržištima prevladavalo je pozitivno raspoloženje, a najbolju godinu imala je ukrajinska burza s rastom indeksa od čak 80 posto. Do snažnog rasta cijena dionica u zemlji zahvaćenoj građanskim ratom došlo je nakon objave optimističnih prognoza Međunarodnog monetarnog fonda.

Skokoviti rast indeksa bilježi još nekolicina egzotičnih tržišta u nastajanju poput kazahstanskog (+64 posto), mongolskog (+63 posto) i jamajkanskog (+53 posto).

Najveće gubitke pak bilježe burze u Pakistanu i Kataru. Indeks pakistanske burze potonuo je zbog naglog povlačenja stranih ulagača nakon pretjeranog rasta u ranijem razdoblju. Do sloma katarske burze došlo je sredinom godine nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat prekinuli diplomatske i prometne veze s ovom zemljom.

Među istaknutim gubitnicima našla se i Zagrebačka burza čiji indeks je oslabio 8 posto zbog krize Agrokora.