Geely je već osam godina vlasnik švedskog Volva, a lani je preuzeo i većinski udio u britanskom proizvođaču sportskih automobila Lotusu
U neočekivanoj nedavnoj objavi kineski Geely Holding obznanio je da drži 9,7 posto dionica u njemačkoj kompaniji Daimler AG, čime je, po veličini vlasničkog udjela, automatski skočio na sam vrh liste dioničara poznatog automobilskog konglomerata. Kinesko ulaganje vrijedno je oko sedam milijardi eura i samo je još jedno iz niza sličnih strateških poteza Geelyja u proteklih nekoliko godina.
Geely Holding je krovna kompanija čije je sjedište u gradu Hangžou na istoku Kine. Osnivač joj je poduzetnik Li Šufu, a među kompanijama kojima upravlja najveća je Geely Automobile Holdings, koja se bavi proizvodnjom i prodajom istoimenih osobnih vozila na kineskom tržištu. Mada kompanija ima tridesetogodišnju povijest, Geely je u fokus autoindustrije iskočio prije osam godina, kad je od američkog Forda za oko 1,5 milijardi dolara kupio švedskog proizvođača automobila Volvo.
Kinezi su nakon toga nastavili s inozemnim ulaganjima te su, između ostalog, lani preuzeli natpolovično vlasništvo u britanskom proizvođaču sportskih automobila Lotusu, a investirali su i u malezijskog autoproizvođača Proton. Krajem prošle godine Geely je investirao 3,3 milijarde eura u švedskog proizvođača teretnih vozila Volvo, nekadašnjeg vlasnika tvrtke Volvo Cars, i s vlasničkim udjelom od 8,2 posto postao vodećim dioničarom i u toj kompaniji.
Udio koji su Kinezi kupili u Daimleru ne daje im posebna upravljačka prava, ali kao najveći pojedinačni dioničar itekako imaju glas u korporativnim potezima. Nagađanja o interesu Geelyja za Daimler javljala su se i prije nego što je objavljena transakcija, a nakon što je informacija izašla u javnost dio komentatora zauzeo je stav kako je Geely otkupio udio u Daimleru da bi dobio pristup najmodernijim tehnologijama i industrijskim rješenjima.
Iako samo vlasništvo ne daje Geelyju poseban pristup industrijskim tajnama, iz izjava koje su popratile objavu kupnje vlasničkog udjela može se iščitati da se kineska kompanija nada suradnji s Daimlerom u razvoju moderne tehnologije, posebno automobila na električni pogon. Li je tako izjavio kako konkurenti današnje globalne autoindustrije dolaze izvan nje, aludirajući na nove kompanije koje razvijaju automobile na hibridni i električni pogon, poput američke Tesle. Dodao je i da 'niti jedan sadašnji proizvođač automobila neće samostalno moći dobiti bitku protiv vanjskih osvajača' te da 'kako bi uspjela i iskoristila tehnološke prednosti, kompanija treba imati prijatelje, partnere i saveznike i prihvatiti novi način razmišljanja u smislu dijeljenja i zajedničke snage'.
Daimler je dosad na kineskom tržištu najveću suradnju ostvarivao s kompanijom BAIC, s kojom je, nekako istovremeno kad je Geely otkrio svoje ulaganje, objavio investiciju vrijednu 1,9 milijardi dolara. Novac je namijenjen za modernizaciju tvornice BAIC-a, u kojoj bi se trebala proizvoditi vozila marke Mercedes, kao i električni automobili. Li je kazao i da je ulaganje u Daimler posljedica želje da njegova kompanija prati njemačkog proizvođača 'na putu da postane vodeći svjetski pružatelj usluga elektromobilnosti'. Prema izjavama iz kompanije, za Geely je ovo 'dugoročna' investicija i zasad ne namjerava dodatno povećavati svoje vlasništvo.
Podaci o godišnjoj proizvodnji vozila u svijetu jasan su pokazatelj toga koliko se ravnoteža u globalnoj autoindustriji u proteklih nekoliko godina promijenila i kako je vrijeme njemačko-američko-japanske apsolutne dominacije prošlo. Lani je u svijetu proizvedeno 97,3 milijuna vozila, od čega samo u Kini 29 milijuna, odnosno 30 posto ukupne svjetske proizvodnje. Istovremeno su SAD, Njemačka i Japan zajedno proizveli 26,5 milijuna vozila, mada treba uzeti u obzir to da njemačke autokompanije dobar dio proizvodnje drže i u drugim državama Europe.
Geely je lani, prema podacima iz kompanije, prodao 1,25 milijuna vozila, što je čak 63 posto više nego tijekom 2016. Gotovo cijela prodaja je obavljena na kineskom tržištu s tek sporadičnim izvozom, manjim od 12 tisuća vozila, od čega je trećina završila na tržištu Bjelorusije, ponešto je prodano kupcima u Iranu, Šri Lanci, Argentini, Egiptu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a četiristotinjak Geelyjevih automobila našlo je svoj put i do Kube. Mercedes-Benz je lani na kineskom tržištu prodao 619 tisuća vozila, 27 posto više nego 2016. S druge strane, u Njemačkoj je prodano 320 tisuća Mercedesa (+2 posto), a na američkom tržištu 338 tisuća (-3 posto).
Daimler AG je kompanija pod čijim je krovom okupljen velik broj tvrtki iz autoindustrije, od kojih je najpoznatija, svakako, Mercedes-Benz. Uz poznate luksuzne automobile, među brendovima Daimlera se nalaze popularni gradski automobili Smart te niz drugih komercijalnih vozila poput teretnjaka Daimler i Freightliner te autobusa Setra. U cijeloj kompaniji radi gotovo 300 tisuća zaposlenih, a lani su ostvareni prihodi od 164 milijarde eura uz neto dobit od 10,8 milijardi eura. Trenutna tržišna vrijednost kreće joj se oko 70 milijardi eura. Tržišna vrijednost pak kompanije Geely Automobile, koja se unutar Geely Holdinga bavi proizvodnjom automobila, kreće se oko 22 milijarde eura.
Do ulaska Geelyja u vlasničku strukturu najveći pojedinačni dioničar Daimlera bila je kuvajtska država kroz svoj fond Kuwait Investment Authority. Taj fond drži 6,8 posto dionica Daimlera, a među značajnijim vlasnicima nalazi se još poznata investitorska kompanija Blackrock, koja drži oko pet posto vlasništva, kao i zajednička tvrtka Renaulta i Nissana, koji kontroliraju 3,1 posto dionica Daimlera te s kojima Daimler ima potpisan sporazum o razvoju teretnih vozila. Ostatak dionica nalazi se u rukama institucionalnih i malih investitora.
Njemačka vlada je nakon objave informacije izjavila da neće blokirati transakciju, ali je ministrica gospodarstva Brigitte Zypries izjavila da će 'izbliza pratiti' cijeli posao. Novinama Handelsblatt ministrica Zypries je kazala da je Njemačka 'otvorena ekonomija koja pozdravlja investicije, sve dok se one provode u skladu s tržištem'. No takva otvorenost se 'ne bi trebala koristiti za interese industrijske politike drugih država', dodala je.
Kinesko automobilsko tržište već se barem desetljeće čini kao iznimna prilika za sve etablirane proizvođače vozila, no kombinacija prepreka inozemnim ulagačima i kompanijama za dolazak na tamošnje tržište, kao i industrijski kapaciteti domaćih proizvođača znače da priliku koju predstavlja ekonomski boljitak Kineza uglavnom iskorištavaju kineske automobilske kompanije. Uspiju li Nijemci ostvariti dodatnu suradnju koju im otvaraju novi vlasnički odnosi s Geelyjem, to bi moglo značiti veći rast za obje kompanije.