Za razliku od vremena u kojem je Linić govorio o narodnim obveznicama, uvjeti na tržištu kapitala znatno su se promijenili. Danas su kamatne stope po kojima se Hrvatska može zaduživati u inozemstvu puno niže, ali su istovremeno pale i kamatne stope na štednju u bankama.

Pretpostavlja se da bi država u slučaju izdavanja obveznice namijenjene građanima ponudila slične uvjete koje bi mogla postići zaduživanjem na svjetskim tržištima. U ovom trenutku to znači kamatnu stopu od oko četiri posto, što je još uvijek znatno više od bankarskih kamata na štednju, a za dugoročne depozite u euru one iznose oko tri posto.

Ekonomski stručnjaci smatraju da narodne obveznice imaju smisla ako se izdaju za financiranje konkretnih projekata, poput monetizacije autocesta, Plomina C i sl. Na taj način građani bi unaprijed znali u što ulažu svoj novac.

Također, bitno je da obveznice budu zaštićene od inflacije. To znači da bi trebale biti izdane uz valutnu klauzulu ili indeksirane uz stopu inflacije.

Ukoliko bi bile ispunjene navedene pretpostavke, narodne obveznice bile bi isplativije od štednje u bankama.

Za državu pak izdavanje obveznica namijenjenih velikom broju kupaca znači veći trošak nego prodaja ograničenom broju velikih ulagača.

Stoga Ministarstvo financija treba dobro procijeniti koristi i nedostatke ovakvog oblika zaduživanja.