Međunarodni mediji ovih su dana objavili informacije o tome kako je guvernera latvijske središnje banke Ilmarsa Rimšēvičsa tijekom vikenda zadržao i ispitivao tamošnji antikoruptivni ured nakon čega je pušten uz jamčevinu. Uz višesatno ispitivanje izvrešn je i pretres njegovog ureda i njegovih nekretnina, a vijest o istrazi glasno je odjeknula u ekonomskim i političkim krugovima.

Razloga za to postoji nekoliko, a među prvima je činjenica da je Rimšēvičs, slijedom svoje guvernerske pozicije, jedan od članova vijeća Europske središnje banke (ECB) koje donosi sve glavne odluke vezane uz eurozonu. ECB je u rijetkim takvim ranijim slučajevima, kad se sumnjalo da političke vlasti žele umanjiti neovisnost središnjih banaka, promptno reagirala, no njen čelnik Mario Draghi u nekoliko dana otkad je priveden Rimševičs nije dao nikakve izjave. Prema dostupnim informacijama u ECB-u čekaju dodatna saznanja oko cijelog slučaja.

Kako se čini, privođenje i ispitivanje latvijskog guvernera je kulminacija dugogodišnjih malverzacija u bankarskom sustavu ove baltičke zemlje. Kao povod za istragu navodi se pokušaj iznude novca kojeg su tijelima Svjetske banke prijavili iz jedne od latvijskih banaka. U prijavi je bio spomenut samo visoki latvijski dužnosnik koji je tražio novac, a kad su mu iz te banke odbili platiti, uslijedila je osveta. Nakon što su latvijski borci protiv korupcije ovog vikenda priveli Rimšēvičsa, podnositelji prijave potvrdili su da se optužba odnosi na njega.

Za sagledanje cijelog slučaja potrebno je otputovati malo u prošlost, podsjetiti na povijest bankovnih skandala u Latviji i ulogu koju u tamošnjem monetarnom sustavu ima Ilmars Rimševičs. On je u središnju banku Latvije stigao još 1992. godine kad je imenovan zamjenikom guverera i predsjednikom uprave, tijela koje operativno vodi Latvijsku banku. Na guvernersku poziciju postavljen je 2001. godine i u tijeku mu je treći šestogodišnji mandat. Jedna od njegovih ovlasti je i nominiranje čelnika latvijskog ureda koji nadgleda rad tamošnjih poslovnih banaka, a sadašnji šef tog tijela je godinama radio s Rimšēvičsom u središnjoj banci.

Latvijsko bankarstvo već se dugo bori s nizom skandala, nesrazmjernih veličini države u kojoj živi tek oko dva milijuna stanovnika, ali možda razumljivih uzme li se u obzir prijeteća blizina Rusije. Latvija je Europskoj uniji pristupila 2004. godine čemu je uslijedilo nekoliko godina strelovitog ekonomskog rasta koji je naglo prekinut snažnom financijskom krizom. Okidač krize u toj državi bio je globalni financijski krah krajem 2008. godine, a nekako u središtu svega našla se Parex banka koja je u konačnici nacionalizirana, a vlasti su bile prisiljene tražiti pomoć međunarodnih institucija. Trošak spašavanja banke procjenjuje se na oko milijardu dolara.

Među problemima koji su, između ostalih, zacrtali sudbinu Parex banke spominje se i kredit od 100 milijuna dolara koji je odobren Žanu Hudainatovu, čelniku ruske plinske kompanije Severnjeft, i njegovom bratu Eduardu koji je od 2010. do 2012. bio šef danas najveće ruske naftne kompanije Rosnjeft, prije nego što je na tu poziciju imenovan sadašnji šef Igor Sečin. Kredit nije imao nikakva pokrića, a prema objavljenim informacijama Hudainatovi nisu otplatili taj kredit.

Nekako u istom razdoblju, ruski računovođa Sergej Magnicki, inače odvjetnik u investicijskom fondu Hermitage Capital Management razotkrio je spletku kroz koju je oprano više od 200 milijuna dolara novca ruskih poreznih obveznika, a dio spornih transakcija prošao je kroz latvijske banke. Slučaj je posebno zloglasan jer je Magnicki za nedjela optužio dio ruskih dužnosnika i službenika, nakon čega su ga pritvorili. U pritvoru je proveo gotovo godinu dana, a zbog zlostavljanja i nepružanja medicinske pomoći tamo je i preminuo.

Njegova smrt ponukala je prvo američke, a onda i neke druge, vlasti da donesu posebne zakone kojima se zabranjuje ulazak u državu osobama koje su povezane sa zlostavljanjem ljudi i kršenjem ljudskih prava, a donošenje zakona je izazvalo i odmazdu ruske strane.

Novi udarac za bankarstvo baltičke države stigao je otkrićem da su, uz banke u Moldaviji, od 2010. do 2014. latvijske banke bile među glavnim posrednicima u lancu pranja novca ruskih bogataša kojim je iz zemlje izneseno više od 20 milijardi dolara, iako se neke procjene kreću i do iznosa od 80 milijardi. Dokumenti o istrazi objavljeni su prije nešto manje godinu dana, a Latvija je u internoj istrazi do sada tri svoje banke kaznila ukupnim iznosom od 640 tisuća eura. Puno veća kazna izrečena je u Francuskoj koja je latvijskoj banci Rietumu odrezala čak 80 milijuna eura kazne.

Velike međunarodne banke, dobar dio kojih se također nalazi pod istragom zbog sumnji u to da su bile uključene u isti lanac kojim se prao novac ruskih milijunaša, u međuvremenu su prestale provoditi dolarske transakcije s latvijskim bankama. Američke vlasti su prošlog tjedna izdvojile ABLV banku, treću po veličini u Latviji, zbog toga što je "institucionalizirala pranje novca" i zbog sumnji da je obavljala plaćanja za kompanije povezane sa sjevernokorejskim nuklearnim programom. ECB je u međuvremenu toj banci ograničila obavljanje novčanih transakcija.

Latvijski Ured za sprečavanje i borbu protiv korupcije objavio je da istrage oko pranja novca i privođenje guvernera središnje banke nisu povezani, nego da je Rimšēvičs priveden zbog sumnji u iznudu u iznosu većem od 100 tisuća eura. Sumnja proizlazi iz već spomenute optužbe koja je Svjetskoj banci stigla iz još jedne latvijske financijske institucije, Norvik banke.

Norvik banka se po imovini nalazi među deset najvećih latvijskih banaka, a od 2014. godine nalazi se u vlasništvu ruskog poduzetnika s londonskom adresom Grigorija Guselnikova. Prema onome što je Guselnikov rekao novinarima Associated Pressa (AP), on je guvernera Rimšēvičsa upoznao 2015. godine preko posrednika imenom Renārs Kokins.

Guselnikov tvrdi da se u nekoliko tajnih i kratkih susreta vidio s guvernerom koji mu je na prvom od njih poručio da je u dobrim odnosima sa šefom tijela koje nadzire rad banaka i da mu u tome može pomoći. Sve što mora raditi je "surađivati" s Kokinsom koji je prilikom prvog susreta Guselnikovu samo pružio papirić na kojem je pisalo "100.000 mjesečno". Kokins mu je objasnio i da sve latvijske banke "surađuju" na taj način.

Guselnikov je idućih tjedana i mjeseci odbijao platiti iz straha da će ga, ako jednom plati, ucjenjivati i za još više novca, a na njegovo odugovlačenje i odbijanje kao odgovor su dolazili sve oštriji zahtjevi regulatora za Norvik banku zbog čega je ona bila prisiljena otpisivati imovinu kako bi udovoljila pravilima. Uz iznudu, među zahtjevima koje je Kokins postavljao pred Guselnikova je bio i onaj da Norvik banka dozvoli transakciju vrijednu 100 milijuna eura iz Rusije, a sebi kao nagradu zadrži milijun dolara.

Podaci do kojih je došao AP pokazuju i da su i Kokins i guverner Rimšēvičs redovito putovali u Rusiju, a među dokumentima se našla i fotografija iz 2010. godine za koju se pretpostavlja da je nastala nakon lovačkog okupljanja u jednoj ruskoj vikendici. Na fotografiji se nalazi Rimševičs u društvu nekolicine ruskih poduzetnika povezanih s ruskim vojnim kompanijama. Ta je veza posebno problematična jer je Rimšēvičs, slijedom svoje pozicije, imao pristup i službenim tajnama Latvije, Europske unije i NATO-a.

Latvijske vlasti dosad su bile relativno oprezne s izjavama oko postojanosti optužbi protiv guvernera, no ministrica financija Dana Reizniece-Ozola je rekla da bi Rimševičs trebao odstupiti sa svoje pozicije "barem tijekom trajanja istrage", dok je premijer Māris Kučinskis, u izjavi koju prenosi britanski The Guardian, kazao da "ne može zamisliti da guverner Latvijske banke koji je zadržan radi tako ozbiljnih optužbi može nastaviti raditi".

Latvijski predsjednik Raimonds Vējonis sazvao je sastanak tamošnjeg nacionalnog vijeća za sigurnost kako bi se raspravila situacija. Sam Ilmars Rimšēvičs odbio je optužbe i pozive da odstupi s dužnosti te tvrdi da nije kriv i da se radi o kampanji poslovnih banaka koje ga žele ocrniti.

Iz vrha Europske komisije također zasad ne dolaze konkretnije izjave, a povjerenik za ekonomiju i financije Pierre Moscovici rekao je kako nema komentara niti na istragu oko pranja novca u ABLV banci, niti oko ispitivanja latvijskog guvernera. Informacije koje su dosad isplivale na površinu ukazuju na to da je svakako nešto trulo u državi baltičkoj i da nekadašnjoj perjanici ekonomskog rasta i uspjeha opet prijeti srozavanje ugleda u financijskom svijetu.