Cilj zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih kuća trebao bi biti uvođenje rada i očuvanje prostora u Hrvatskoj, no ta najnovija Vladina inicijativa, ako se počne provoditi u praksi, stvorit će popriličan kaos, piše Novi list
Nered će se sigurno dogoditi kad je u pitanju legalizacija kuća unutar zaštićenog obalnog područja 70 metra od mora. Vlada je odlučila na zaštićenom obalnom području, gdje gradnja nije moguća ako naselja nisu postojala prije 2004. godine, legalizirati kuće za stalno stanovanje, dok kuće koje služe kao vikendice neće biti moguće ozakoniti.
I tu nastaje problem. Takvu je odredbu u Hrvatskoj, ako se neće narušavati ostali zakoni i propisi, nemoguće provesti. Naime, dokaz da vlasniku kuća služi za stalno stanovanje je prijava prebivališta, a nju je prema hrvatskim zakonima, uredbama i pravilnicima koje je donijelo Ministarstvo unutarnjih poslova nemoguće dobiti u kući koja nije legalno izgrađena.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja kažu da će dokaz da se neka kuća unutar zaštićenog obalnog područja koristi za stalno stanovanje, biti 'potvrda o prebivalištu kojom se dokazuje da je nezakonita zgrada korištena za stalno stanovanje odnosno za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti prije 30. studenoga 2009'. To znači da vlasnik koji želi ozakoniti svoju kuću mora samo donijeti potvrdu o prebivalištu iz MUP-a. No, ako su i on i policijski službenici u mjestu gdje se kuća nalazi poštovali zakon takav dokaz je nemoguće dostaviti, piše Novi list.
Za prijavu prebivališta potrebno je dostaviti 'dokaz na kojem stranka temelji svoj zahtjev', a taj dokaz je, znaju svi koji su ikada prijavljivali prebivalište, a moguće je iščitati i na stranicama MUP-a, 'vlasnički list nekretnine na kojoj se prijavljuje prebivalište'. Vlasnički list, što je također poznato, prema zakonu može imati samo onaj tko posjeduje legalno sagrađenu nekretninu sa svim potrebnim dozvolama.