Liga prvaka u organizaciji Europskog nogometnog saveza (UEFA, Union of European Football Associations) daleko je najpopularnije europsko nogometno natjecanje. Lani je u prosjeku svaku utakmicu samo na stadionu pratilo 49,3 tisuće gledatelja. U njemačkoj ligi prosjek je bio 43,4 tisuće, a u engleskoj 38,2. S takvom popularnošću postavlja se i pitanje koliko se novca vrti na igralištu.

Ovaj put izostavit ćemo vrijednosti pojedinih klubova i igrača i pozabavit ćemo se financijama same Lige i njenog organizatora. Prema brojkama objavljenim na početku ljeta, svaki klub koji je uopće došao u poziciju da se pokuša kvalificirati za grupni stadij Lige prvaka od UEFA-e će za svoje sudjelovanje dobiti pet milijuna eura. Zarada za one klubove koji su u četvrtak raspoređeni u skupine bit će minimalno trostruko viša, a ovisit će o nekoliko faktora, među kojima, naravno, pobjede u utakmicama i napredovanje u natjecanju najviše znače.

Sveukupno je UEFA za 32 kluba koji su ušli u grupno natjecanje isplanirala 1,95 milijardi eura i taj je iznos u razini brojke iz prethodne sezone. Ukupna zarada za klub koji se probije do samog vrha natjecanja, poput aktualnog pobjednika Liverpoola, mogla bi prijeći i 100 milijuna eura, a svakom je klubu zajamčeno barem 15,25 milijuna.

Koliko je Liga prvaka značajna u kalendaru i financijama UEFA-e, pokazuje i posljednji dostupni financijski izvještaj Europskog nogometnog saveza, onaj za sezonu 2017.-18. Prihodi cijele organizacije tada su iznosili 2,8 milijardi eura i bili su tek nešto niži nego godinu prije. Samo od prodaje prava na prijenos utakmica Lige prvaka te drugih komercijalnih prava (poput sponzorstava i sličnih) UEFA je te sezone ostvarila 2,11 milijardi eura prihoda.

Prihodi od prodaje prava na prijenos utakmica i općenito su daleko najveća stavka zarade europskog nogometnog saveza. Oni ukupno čine 81 posto prihoda UEFA-e, a dodatnih 16 posto, odnosno oko 450 milijuna eura, u pretprošloj sezoni stiglo je od prodaje drugih komercijalnih prava. Preostalih nekoliko postotaka ostvaruje se od prodaje ulaznica i nekih drugih prihoda.

Protekla sezona 2018.-19. bila je i prva u novom trogodišnjem ciklusu u kojem UEFA obnavlja glavne ugovore te se može očekivati da su u razdoblju od lanjskog do ovogodišnjeg ljeta prihodi u apsolutnom iznosu čak i skočili za barem deset, ako ne i više postotaka, no njihovi relativni omjeri vjerojatno su uglavnom na istim razinama.

Svoje prihode UEFA raspoređuje na razna klupska i nacionalna natjecanja, poput Lige prvaka, za koju u ovoj sezoni izdvaja već spomenutih dvije milijarde eura, ili Europske lige i drugih. Za još jedan dokaz važnosti Lige prvaka za UEFA-u mogu se usporediti brojke zarade klubova koji su sudjelovali u toj ligi 2017.-18. i onih koji su iste sezone sudjelovali u Europskoj ligi. Dok se zarada onih klubova koji su ušli u grupnu fazu natjecanja Lige prvaka kretala od minimalnih 16,8 milijuna eura (zajamčeno je tada bilo 12,7 milijuna) za Qarabağ iz Azerbajdžana pa do 88,7 milijuna, koliko je primio tadašnji pobjednik Real Madrid, u Europskoj ligi samo su četiri kluba zaradila više od 15 milijuna eura, a daleko najveći dio njih i manje od 10 milijuna.

Uz izdatke za natjecanja, među troškovima UEFA-e nalaze se razne organizacijske i administrativne stavke poput plaća dužnosnika. Ako se iznosi nisu mijenjali u međuvremenu, predsjednik UEFA-e, slovenski pravnik Aleksander Čeferin, koji je 2016. zamijenio dugogodišnjeg šefa Michela Platinija, godišnje za svoj rad dobiva 1,56 milijuna franaka. Glavnom tajniku saveza Theodoreu Theodoridisu pripada 950 tisuća franaka i mogući bonus, a obični članovi Izvršnog vijeća UEFA-e, među kojima se nalazi i Davor Šuker, godišnje za svoj rad primaju 160 tisuća eura bruto. UEFA godišnje potroši i oko milijun eura na borbu protiv namještanja utakmica radi klađenja, a financijski izvještaji otkrivaju i da UEFA na svojim računima ima minimalno 500 milijuna eura rezervi.

I dok će navijači sa strepnjom čekati prve susrete u popularnom natjecanju te hrliti na stadione da bi vidjeli najbolje nogometaše, spomenute brojke pokazuju da će uspjesi u driblanju na terenu izazivati radost kako u srcima tako i u novčanicima.