"Zahtijevamo da se na transparentan i jasan način objave sva jamstva, garancije i ostale potencijalne financijske obveze države Hrvatske, lokalne i područne samouprave, ostalih proračunskih korisnika, trgovačkih društava u vlasništvu države te ostalih pravnih osoba za čije obveze direktno ili indirektno jamče porezni obveznici", stoji u priopćenju Lipe.

Pritom napominju da je posebno važna informacija na koji su način interesi poreznih obveznika zaštićeni u slučaju da dođe do naplate navedenih obveza.

"Koja su sredstva osiguranja, kako je napravljena procjena rizika, koja je naknada za obradu koja se naplaćuje, kakva je odgovornost dužnika te kakva je odgovornost tijela koje je odobrilo potencijalnu obvezu?", neka su od pitanja koja iz udruge postavljaju.

Kažu da gotovo svakodnevno svjedočimo prisilnoj naplati državnih garancija izdanih Uljaniku, što po njima u konačnici znači da "porezni obveznici vlastitim novcem financiraju privatnu tvrtku koja već godinama posluje s gubitkom i za koju niti jedan relevantan pokazatelj ne pokazuje da je tržišno održiva na bilo koji način".

"Na ovom su se primjeru hrvatski porezni obveznici suočili s postojanjem neiskazanih rizika te se bojimo da je Uljanik samo vrh ledenog brijega potencijalnih obveza koja su dijeljena 'šakom i kapom' bez pažnje dobrog gospodarstvenika i uzimanja u obzir najboljeg interesa Hrvatske i svih njenih građana", poručuju iz Lipe.

Kažu da je loše kada gospodarski subjekti pod kontrolom države nisu u stanju profitabilno poslovati pa ih porezni obveznici moraju financirati, no smatraju da je "potpuno neprihvatljivo da financiraju još i privatne tvrtke".

Po njima, uloga države je da osigura ravnopravnu tržišnu utakmicu svih gospodarskih subjekata uz što je moguće manje porezno opterećenje i uz što je moguće lakše i jednostavnije zadovoljavanje propisa.

"Tržišnim rječnikom, država Hrvatska mora težiti što boljem omjeru cijene i kvalitete svoje usluge kako bi cjelokupno gospodarstvo kao korisnik te usluge bilo konkurentnije na globalnoj sceni. Uloga države nikako nije preferiranje jednog ili nekoliko privatnih gospodarskih subjekata na račun svih poreznih obveznika", kažu iz Lipe.

Pritom ističu nužnost provjere poštovanja procesa odobravanja potencijalnih obveza.

"Ako se utvrdi da su propisana pravila i procesi poštovani, a da je svejedno došlo do značajnog troška za porezne obveznike tada hitno treba pristupiti prilagodbi propisa kako bi se takvi slučajevi u budućnosti smanjili ili potpuno uklonili. Ako se utvrdi da pravila nisu poštovana onda zahtijevamo osobnu odgovornost svih uključenih u generiranje još jednog gubitka poreznih obveznika", zaključuje se u priopćenju.

Inače, u izvještaju o izvršenju državnog proračuna RH za prvo polugodište 2018. godine, koji je Vlada nedavno prihvatila, stoji da je razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine izdano devet jamstava u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi kuna. Od toga, za refinanciranje postojećih obveza izdano je jamstava u iznosu od 13,6 milijardi kuna, dok je novih jamstava izdano u iznosu 1,1 milijardu kuna, u koji je iznos uključeno i jamstvo izdano za izmirenje kratkoročnih obveza izvanproračunskih korisnika u iznosu od 297,2 milijuna kuna.