Litra benzina u prosjeku se od danas plaća između 10,15 i 10,66 kuna po litri, dok dizel košta od 9,7 do 10,13 kuna po litri. Cijene plina kreću se od 4,2 do 4,5 kuna, a litra loživog ulja stoji oko pet i pol kuna.

U jesen prošle godine pisali smo o tome kako je prvi put u deset godina litra dizela bila skuplja od litre benzina. Stručnjaci su nas tada uvjeravali da će zbog sve manje potražnje za dizelom i visoke cijene njegove prerade to gorivo ostati skuplje od benzina, no bili su u krivu: benzin se vrlo brzo 'oporavio'. Samo u proteklih šest tjedana poskupio je za više od 70 lipa po litri i najskuplji je od listopada 2018. godine. Što se događa?

Zatražili smo od Ine, najveće domaće naftne kompanije, koja i upravlja najvećim maloprodajnim lancem goriva, da nam pojasni zbog čega je gorivo opet znatno poskupjelo, posebno benzin.

Oni nas podsjećaju da cijene naftnih derivata od veljače 2014. slobodno formiraju, prema tržišnim principima, otkada je zaživjela famozna 'liberalizacija'. Kažu kako na formiranje prodajne cijene naftnih derivata utječu mnogobrojni elementi, od kojih su najvažniji cijena derivata na mediteranskom tržištu, trošarine te odnos kune i dolara.

Trenutačno na kretanje cijena naftnih derivata najveći utjecaj ima kretanje cijena barela nafte na svjetskom tržištu, a ona raste uzastopno već šest tjedana, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga prošle godine, što ima snažan utjecaj na visoke razine cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu, na kojem je zabilježen novi rast cijena.

'Rast cijena benzina značajno je veći od rasta cijena dizela, što je povezano sa sezonskim odnosom ponude i potražnje, jer raste potražnja za benzinima u proljetnim mjesecima', kažu u Ini i zaključuju:

'Uz to, svjetska geopolitička kretanja, kao i nedavne najave zemalja najvećih proizvođača nafte o proizvodnim planovima i stanju zaliha na svjetskim tržištima (OPEC-ovo smanjenje proizvodnje) direktno utječu na sadašnje kretanje cijene nafte.'

Relativno visoka cijena goriva u ovom trenutku posebno odgovara državi te ona ubire golem novac na trošarinama. U litri goriva koje točite u svoj auto udio imaju nabavna cijena, marža, trošarina i PDV. Primjerice, u slučaju benzina oko 60 posto cijene odlazi državi kroz PDV i trošarine, dok se s preostalih 40 posto pokriva nabavna cijena i zarada tvrtke koja prodaje gorivo. Kad se cijena goriva poveća za 20 lipa, tih 20 lipa se u istom omjeru distribuira državi i trgovcu.

O tome kako država pomoću cijena goriva pumpa proračun govorio je u utorak i Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke, koji je na promociji svoje knjige 'Kriza u Hrvatskoj' istaknuo kako su danas 'cijene goriva u zemlji za 40 posto više u odnosu na pretkrizno razdoblje iz 2008., čime su zapravo velik dio pada poreznih prihoda u recesiji iz svojih džepova financirali građani i poduzeća'.