Glavni razlog pada cijena nafte na svjetskoj razini jako je velika popunjenost zaliha, koju i dalje prati velika proizvodnja ključnih igrača iz OPEC-a: Saudijske Arabije, Iraka, Irana, Kuvajta, Libije, Nigerije i ostalih.

Trgovci naftom nadali su se da će OPEC uskoro reći da će smanjiti proizvodnju za oko milijun barela na dan kako bi se cijene nafte zadržale na razinama od oko 60 dolara. No onda je nastupio američki predsjednik Donald Trump te joj je samo jednom objavom na Twitteru dodatno srušio cijenu:

'Nadamo se da Saudijska Arabija i OPEC neće smanjiti proizvodnju nafte. Prema opskrbi bi cijene nafte trebale biti znatno niže!', objavio je predsjednik SAD-a u utorak na Twitteru.

Uz visoku ponudu, nepromijenjenu potražnju i 'faktor Trump', cijenama nafte ne pomaže ni jak dolar, najjači u godinu i pol, jer poskupljuje ovaj energent za sve koji moraju kupovati dolare kako bi je plaćali, piše Bloomberg. Na vrhuncu proizvodnje je i SAD te je zahvaljujući vađenju iz škriljevca (stijena) dosegao plafon od 11,6 milijuna barela dnevno. No ne posustaju ni ostali proizvođači, primjerice Kazahstan, koji je u prvih deset mjeseci podigao proizvodnju za pet posto, na 1,8 milijuna barela na dan.

OPEC je u utorak, povrh svega, smanjio procjene rasta globalne potražnje za naftom za ovu i iduću godinu. U najnovijem mjesečnom izvješću za listopad objavio je kako očekuje da će potražnja ove godine porasti za 1,5 milijuna barela nafte dnevno, na 98,79 milijuna barela dnevno. Time je smanjio dosadašnju procjenu rasta potražnje za 40 tisuća barela nafte na dan.

Snižene prognoze, kako pojašnjavaju u kartelu, odražavaju slabiju od očekivane potražnju na Bliskom istoku i nešto slabiju potražnju u Kini.

U 2019. godini potražnja će prema novim procjenama OPEC-a vjerojatno porasti za 1,29 milijuna barela dnevno, na 100,08 milijuna barela na dan. Time je procjena iz rujanskog izvješća srezana za 70-ak tisuća barela dnevno. Što se tiče globalne ponude, OPEC ističe da će proizvođači izvan toga kartela, predvođeni Sjedinjenim Državama, vjerojatno povećati proizvodnju.

Što se mogućih pojeftinjenja u Hrvatskoj tiče, cijene goriva na benzinskim crpkama pale su ispod 10 kuna po litri u ponedjeljak. Iskustvo iz ranijih godina i velikih padova cijena nafte govori da se ne treba previše veseliti novim pojeftinjenjima.

Naime, kada cijene nafte rastu, domaći trgovci promptno reagiraju dizanjem cijena, no kada nafta pojeftinjuje, nema velikih padova, a to se redovito objašnjava višim troškovima rafinerija ili nemogućnošću spuštanja cijena zbog velikih državnih trošarina. Naravno, cijene goriva kod nas ne padaju jako jer trgovci brane svoje marže i vjerojatno dobro zarađuju na razlici između kupovne cijene nafte i prodajne cijene derivata. Liberalizacija tržišta goriva u Hrvatskoj nije potaknula konkurentsku borbu, dapače gorivo je poskupjelo jer su trgovci digli marže, a tim se fenomenom bavila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Dodatno, dizel je u Hrvatskoj još uvijek skuplji od benzina, a takvim će i ostati neko vrijeme. Razlog? Ako pitate stručnjake, opet rafinerije i globalna zbivanja.

'Dizel je jako poskupio u cijelom svijetu jer su se rafinerije modernizirale i preorijentirale na takozvane bijele proizvode, na kojima pokušavaju stvoriti višak vrijednosti. To znači da je na tržištu više benzina i manje dizela, a manje dizela uz isti broj potrošača mora značiti njegovo poskupljenje', objasnio nam je ranije Davor Štern, dugogodišnji direktor u Ini te naftni konzultant.