U međuvremenu se funta uspjela stabilizirati nakon poruke britanske središnje banke da pažljivo prati situaciju i da je spremna promijeniti kamate ako zatreba. Trenutno se njezin tečaj kreće oko 1,0770 dolara dok je u ponedjeljak u jednom trenutku zaronio na rekordno niskih 1,0327 dolara.

Financijski analitičari boje se da to ipak nije kraj kaosa, čije posljedice neće biti ograničene samo na valutno tržište. Pad funte je loša vijest za britansko gospodarstvo i možda je ono već kliznulo u recesiju. Poskupljenje uvoza osnovnih dobara, poput hrane i goriva, moglo bi potaknuti dugotrajnu visoku inflaciju, što bi na koljena bacilo milijune kućanstava.

Posljedično, središnja banka naći će se pod pritiskom da dodatno i brže povećava kamatne stope. To bi povećalo troškove zaduživanja za tvrtke i pojedince, što bi ostavilo manje novca kompanijama za ulaganje, a građanima za potrošnju.

'Ovo je bolan podsjetnik na to da ekonomska politika nije igra', rekao je za CNN Torsten Bell, izvršni direktor Zaklade Resolution, think-tanka koji se fokusira na podizanje životnog standarda za kućanstva s niskim do srednjim prihodima. On je jedan od kritičara koji smatraju da će nove ekonomske mjere koristiti bogatima, a da će javni dug snažno porasti u vrijeme rasta kamatnih stopa.

Bivši britanski ministar financija Jim O’Neil također je kritizirao vladin plan. Upozorava da se pad funte ne bi trebao pogrešno tumačiti kao jačanje dolara.

'Ovo je posljedica iznimno rizičnog proračuna novog kancelara i prilično stidljive politike središnje banke, a koja je dosad nevoljko podizala stope unatoč svim jasnim pritiscima', rekao je u ponedjeljak za CNBC.

Vladin plan predviđa rezanje poreza kakav u Britaniji nije viđen od 1972. godine. Fiskalni paket – koji uključuje oko 45 milijardi funti smanjenja poreza i 60 milijardi funti energetske potpore kućanstvima i poduzećima tijekom sljedećih šest mjeseci – financirat će se zaduživanjem, a Bank of England planira prodati 80 milijardi funti obveznica tijekom sljedeće godine kako bi smanjila svoju bilancu.

Tržišta kapitala reagirala su tako da su prinosi na desetogodišnja izdanja britanskog duga početkom tjedna dogurali na čak 4,4 posto, a prije objave poreznih rezova bili su na 3,5 posto.

Inače, kada valuta izgubi vrijednost, to može pomoći proizvođačima, čineći njihov izvoz jeftinijim. Ali s obzirom na trenutnu globalnu gospodarsku klimu, malo tko na strmoglav pad funte gleda kao na nešto pozitivno.

Budući da se uvozna roba obično plaća u dolarima, jačanje dolara i pad funte značit će više cijene za uvoznike iz Ujedinjenog Kraljevstva. I dok se zemlje u Europi utrkuju u stvaranju zaliha prirodnog plina pokušavajući smanjiti svoju ovisnost o Rusiji, Britancima nedostaje sličan skladišni kapacitet, ostavljajući ih još više izloženima visokim tržišnim cijenama.

Uz to, britanske ekonomiste muči brz porast troškova zaduživanja za državu, poduzeća i kućanstva. Ulagači očekuju da će Bank of England morati agresivnije povećati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Sada predviđaju povećanje stopa na oko šest posto do sljedećeg proljeća.

Nered na financijskim tržištima natjerao je središnju britansku banku da u ponedjeljak objavi kako će razmotriti učinke vladinog plana na svom sljedećem sastanku u studenom, uz poruku da 'neće oklijevati promijeniti kamatne stope prema potrebi'.

Mujtaba Rahman, generalni direktor za Europu u konzultantskoj kući Eurasia Group, smatra da Kwarteng i premijerka Liz Truss vjerojatno neće promijeniti kurs unatoč oštroj reakciji investitora. 'Zasad će pokušati prebroditi oluju', rekao je Rahman za CNN. To znači da tržišta moraju čekati reakciju središnje banke.

Analitičari smatraju kako će Bank of England morati biti puno energičnija nego dosad, pogotovo zato što njezino povećanje kamatne stope za pola boda objavljeno prošli tjedan sada izgleda premalo.

Ekonomist Mohamed El-Erian, savjetnik Allianza, rekao je za BBC da bi središnja banka trebala povećati kamatne stope 'za jedan puni postotni bod kako bi pokušala stabilizirati situaciju'.