Aktualna financijska kriza poljuljala je povjerenje ljudi u klasično bankarstvo i stvorila plodno tlo za traženje alternativnih financijskih rješenja. Tako je u posljednjih nekoliko godina u prostranstvima interneta došlo do poplave virtualnih valuta. Svima je zajedničko to da se radi o sredstvima plaćanja koja ne podliježu regulaciji središnjih banaka.

Najpoznatija među njima je bitcoin, digitalna valuta kojom se u internetskim trgovinama mogu kupovati različiti proizvodi i usluge. Oni koji ga žele imati plaćaju ga 'čvrstom valutom', a mogu ga kupiti u internetskim mjenjačnicama. Najpoznatija je Mt. Gox, preko koje se realizira gotovo 80 posto transakcija.

DJELO NEPOZNATIH PROGRAMERA

Bitcoin je nastao 2009. Pravila njegovog izdavanja osmislio je izvjesni Sathosi Nakamoto, a softver su kreirali anonimni programeri. Bitcoine stvaraju računala rješavanjem složenih jednadžbi. Kompleksni algoritam dostupan je svim internetskim korisnicima pa teorijski svatko može emitirati bitcoine. U praksi ga kreiraju 'bitcoin rudari' na svojim superračunalima, za što je potrebno mnogo struje i vremena.

Bitcoin je osmišljen po uzoru na zlato, samo što se najpopularniji plemeniti metal kopa u stvarnim rudnicima, a bitcoin je proizvod virtualnih rudara. Kao i zlatu, količina mu je ograničena (maksimalno se može emitirati 21 milijun bitcoina), a što je više bitcoina u optjecaju, sve je teže 'rudariti' nove količine.

Krajem prošle godine u optjecaju je bilo više od 10 milijuna bitcoina, uz sve snažniju potražnju na tržištu. U početku se bitcoin prodavao po cijeni od otprilike pet američkih dolara, a do kraja prošle godine narastao je na 20 dolara.

RAST CIJENE PRIVUKAO ŠPEKULANTE

Uz činjenicu da se radi o 'neovisnoj' valuti, glavni aduti koji privlače internetske kupce su laka dostupnost, mogućnost brzog i jednostavnog plaćanja te zanemarive provizije. Međutim jačanje potražnje i rast vrijednosti bitcoina privukli su i investitore kojima nije u prvom planu internetska trgovina, nego špekulativna zarada. Upravo je to dovelo do ozbiljnih poremećaja u vrednovanju bitcoina.

Koliko god je arhitektura bitcoina vješto osmišljena, zadnji događaji pokazali su da su rizici koji narušavaju njegovu stabilnost znatno veći nego što su očekivali kreatori sustava. Tako smo prošlog tjedna svjedočili pravoj ludnici na tržištu bitcoina. Nakon višetjednog skokovitog rasta u srijedu je tečaj na Mt. Goxu dosegnuo 266 dolara. Međutim nakon toga se u samo nekoliko sati sunovratio na 123 dolara.

Tijekom dana bilo je teško pratiti ponudu i potražnju jer su se u mjenjačnicama pojavljivale velike razlike u cijenama. Business Insider izvijestio je da su u jednom trenutku cijene na različitim mjestima bile 90, 170 i 225 dolara. Nakon toga neke mjenjačnice obustavile su trgovanje i najavile nadogradnju sustava. Do kraja tjedna trgovanje se primirilo, a tečaj se privremeno stabilizirao na razini od približno 100 dolara

HOĆE LI BITCOIN OPSTATI?

Napuhavanje i pucanje balona izazvalo je rasprave o sudbini najpopularnije virtualne valute. Dio analitičara već je osudio bitcoin na propast iako se cijena zadržala na solidnoj razini.

Nema sumnje da ovakve oscilacije tečaja, uz probleme u kupovini i sigurnosnim rizicima, ne pridonose učvršćivanju bitcoina kao alternativne valute. Premda oscilacije omogućuju špekulantima odličnu zaradu, običnim korisnicima i internetskim trgovcima ugroženo je ono najvažnije: sigurnost i očuvanje vrijednosti valute. Tko želi koristiti valutu koja u jednom danu može izgubiti 50 posto svoje vrijednosti...

Pokazalo se da su ograničena emisija i tečaj oslonjen isključivo na ponudu i potražnju prava tempirana bomba kad se na tržište uključe lovci na brzu zaradu. Ali to nije i jedini problem bitcoina. Uz špekulativne napade koji mogu u svakom trenutku ugroziti tečaj, bitcoin je suočen i s drugim velikim rizicima koji bi mogli biti fatalni za njegovu budućnost.

Sudbinu bitcoina može zapečatiti i zdrava konkurencija. Premda je količina bitcoina ograničena, što u teoriji čuva njegovu vrijednost, uvijek postoji opasnost razvoja sličnih, marketinški uspješnijih inačica koje mogu odvući korisnike i smanjiti potražnju za originalom. Gubitak povjerenja vrlo lako može srušiti cijenu bitcoina, a u najgorem slučaju učiniti ga bezvrijednim.

Nepremostiv rizik koji prijeti opstanku bitcoina je i neriješena zakonska regulativa. Zasad vlasti toleriraju ovakvu 'gerilsku' valutu, ali kad bi njezin utjecaj na bilo koji način ugrozio klasične valute, vjerojatno bi se našla na udaru zakona.

I konačno, opstojnost bitcoina mogao bi ugroziti potencijalni hakerski napad jer se operacija izdavanja i korištenja digitalne valute odvija isključivo u internetskim prostranstvima.