Ciljevi su dobro postavljeni, reformska područja koja su identificirana su važna, no ono što nedostaje je tržište rada u kojemu ima najviše izazova, kazao je Majetić u izjavi za Hinu.

Poslodavce, kako je rekao, muči kako pronaći adekvatnu radnu snagu te smatraju kako je to važno područje.

Navodi da su "10 posto papiri i planovi, a 90 posto implementacija".

"Možete pisati: 'Mijenjamo neki zakon', ali jako je bitno kako ćete ga promijeniti i koliko ćete duboko ići u promjene", istaknuo je Majetić.

Kaže da bi, primjerice, poslodavci rado vidjeli promjenu zakona o javnim službenicima.

"Ciljevi NPR-a su dobri, prepoznati su problemi, no nedostaje tržište rada koje je jedno od najvećih problema, prioriteta i izazova. Ono što je na kraju najvažnije je kako ćemo sve te mjere i planove provesti u stvarne akte, zakone, inicijative, programe, o čemu i ovisi kako ćemo ciljeve ostvariti", istaknuo je Majetić.

Što se tiče očekivane projekcije rasta gospodarstva od 2,5 posto za ovu godinu, Majetić je kazao da unatoč napretku koji radi Vlada, poslodavci smatraju da moramo biti brži.

"Presporo se mijenjamo, konkurencija oko nas se još uvijek mijenja brže i to će stvarati velike izazove za hrvatsko gospodarstvo i poduzetnike da održe ovaj tempo konkurentnosti", istaknuo je Majetić.

Nacionalni program reformi, koji je Vlada donijela u četvrtak, na 120-ak stranica detaljno razrađuje postignuti napredak Hrvatske u provedbi preporuka Vijeća EU, reformske prioritete i mjere ekonomske politike, kao i mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020.

Glavni cilj Nacionalnog programa reformi (NPR) je jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, uz projicirani gospodarski rast u 2019. od 2,5 posto, istaknuo je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.

NPR-om su po njegovim riječima utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.

Vlada taj dokument do kraja travnja mora poslati u Europsku komisiju, kao i program konvergencije RH. Dio je to procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.

 U programu konvergencije za trogodišnje razdoblje projiciraju se stope rasta od 2,5 posto za ovu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.