U emisiji Hrvatskog radija ‘Poslovni tjedan’ ministar financija kazao je kako ima puno razloga za očekivati da će Hrvatska uskoro izaći iz EDP-a jer je 2016. bila izuzetna godina po pitanju javnih financija.

 ’Ne samo da smo ispunili prvotnu preporuku EK, nego smo bili puno, puno bolji. Deficit je bio 0,8 posto BDP-a, to je deficit ispod tri milijarde kuna, kada uzmemo u obzir koliko kamata plaćamo godišnje to je primarni suficit’, rekao je Marić, podsjetivši da je planirani deficit bio 2,6 posto BDP-a.

 Istaknuo je i da je pao javni dug i da idućih godina također očekuje pad udjela javnog duga u BDP-u.

Zadovoljan je, kaže, i prošlotjednim ekonomskim projekcijama Europske komisije jer su, za razliku od prijašnjih vremena kada su značajno odstupale, sada gotovo potpuno podudarne s projekcijama Ministarstva financija, HNB-a, Ekonomskog instituta i ostalih institucija.

 Europska komisija je prošloga četvrtka u proljetnim ekonomskim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. s prethodnih 3,1 na 2,9 posto, uglavnom zbog mogućih posljedica krize u Agrokoru.

 Komisija procjenjuje da bi se deficit opće države ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, ali bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.  Javni dug trebao bi, pak, u ovoj godini pasti s lanjskih 84,2 na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto.  ’Hrvatska je konačno došla na pravi put, to je kredibilitet tih brojki’, istaknuo je Marić.

Vujčić: Treba se zaštititi od kamatnog rizika

 Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić objasnio je, pak, u emisiji kako će navesti banke da klijentima koji to žele promjenjive kamatne stope na kredite promijene u fiksne. 

 Američka središnja banka Fed već neko vrijeme povećava kamatne stope, a očekuje se da će, zahvaljujući boljim gospodarskim kretanjima u eurozoni, uskoro i Europska središnja banka povećati cijenu novca, a to bi moglo dovesti i do povećanja kamata ne kredite u eurima.

 Vujčić je objasnio da kamatni rizik postoji, jer su kamatne stope danas na povijesno najnižim razinama i da bi ubuduće mogle rasti, a da je dosad većina kamata u kreditnim ugovorima, za poduzeća ili potrošače, bila varijabilna.

 Kazao je da se već prije razgovaralo s bankama o ponudi proizvoda koji omogućavaju zaštitu od kamatnog rizika, pa se trenutno oko dvije trećine novoodobrenih kredita odobrava uz neku vrstu zaštite od kamatnog rizika, primjerice, uz 3, 5 ili 10 godina fiksiranja kamatne stope.

Po njegovim riječima, kod stambenih kredite, koji su najdugoročniji, oko četiri petine njih je odobreno uz varijabilnu kamatnu stopu, pri čemu je otprilike pola vezano na NRS (nacionalna referentna kamata), a pola na euribor.

 Dodaje kako želi da banke potrošačima ponude mogućnost zaštite od kamatnog rizika, da im ponude proizvod kojim bi si oni fiksirali kamatne stope jer bi kamatne stope mogle rasti, pogotovo u nekom dužem roku. Najveći rizik, kaže, imaju krediti s dugim dospijećem, primjerice, za više od 20 godina.

 ’Postoji mogućnost refinanciranja, pogotvo dužih rokova. HNB želi da banke ponude tu mogućnost. Ako neke banke odluče ne poslušati našu preporuku, HNB će obavijestiti njihove klijente o mogućnostima u drugim bankama. Mislim da će se na koncu svi odlučiti to poslušati’, kaže prvi čovjek HNB-a.

 Po njemu, za potrošače je bitno da znaju što za njih znači porast kamatne stope. Iznio je kalkulacije po kojima ako netko ima dospijeće kredita preko 20 godina, onda 1 postotni bod rasta kamatnih stopa u prosjeku nosi porast anuiteta od 9 postotnih poena.

 Vujčić je kazao da bi u rujnu Europska središnja banka (ECB)  trebala nagovijestiti što će činiti 2018. godine.

 ’Dvije su mogućnosti, jedna je dizanje kamatnih stopa, a druga je postupno smanjivanje kupnje vrijednosnih papira. Može biti jedno ili drugo i može se očekivati da će se ići u smjeru zatezanja monetarne politike, a što će imati za posljedicu rast kamatnih stopa’, rekao je Vujčić, dodavši kako se u početku može očekivati blago povećanje kamata. 

Marić: Upravljamo javnim dugom

 Na pitanje novinara kako bi taj trend povećanja kamata u svijetu mogao utjecati na hrvatske javne financije, ministar Marić kazao je da njegovo ministarstvo od prvog dana primarno razmišlja o upravljanju javnim dugom, da je nedavno Vlada prihvatila strategiju upravljanja javnim dugom i da se radi na refinanciranju dugova.

 ’Fokus je na financijskom restrukturiranju, imamo dobru suradnju s financijskim institucijama, osobito sa Svjetskom bankom. Imamo njihovu snažnu potporu’, zaključio je Marić.