Kompromis se sastoji u tome da će država dopustiti mirovincima da ubace dvojicu svojih članova, kako je i bilo dogovoreno koncem veljače, kad se u dramatičnim okolnostima postavljalo novo poslovodstvo. No zauzvrat će mirovinci dopustiti državi, odnosno politici, prevlast u novoj šesteročlanoj upravi, što prvotno nije bilo dogovoreno.

Znači, uprava bi, nakon glavne dioničarske skupštine koja je sazvana za 30. lipnja, trebala imati šest članova. Trojku iz 'državne kvote' činili bi Marin Pucar i Ljiljana Šapina te, navodno, Hrvoje Kolarić, čelnik Belupa.

On je, prema nepotpisanu dogovoru iz veljače, trebao otići iz Podravkine uprave s danom održavanja dioničarske skupštine. No Kolarić ipak ostaje. Mirovinci bi, pak, trebali imati kontrolu nad glavnim financijašem Davorom Dokom, koji je u upravi 1. svibnja zamijenio Ivu Brajević, te Damirom Sertićem i Markom Đerekom.

Sertić se već dulje vremena spominje kao kamen spoticanja u pregovorima između države i mirovinaca. Kao privatni konzultant bio je angažiran u Podravci za mandata Mršićeve uprave, a navodno je za razne konzultantske usluge inkasirao čak dva milijuna kuna.

Marko Đerek, pak, u Podravku bi došao iz Plive, u kojoj je šef prodaje. U konačnici bi, dakle, omjer snaga između glavnih suvlasnika bio nominalno izjednačen, uz važnu napomenu – u slučaju neriješenog glasovanja o nekoj odluci, prevagu donosi glas šefa Uprave Marina Pucara.

S druge strane, strateške poslovne odluke mora odobriti Nadzorni odbor, u kojemu mirovinci imaju prevagu. Hoće li takav balans funkcionirati, pokazat će vrijeme. Prve informacije, nakon što je u srijedu Nadzorni odbor odredio datum glavne dioničarske skupštine, govorile su da konačnog dogovora između dviju strana još nema.

I jedna i druga strana taktiziraju i zasad je samo sazvana dioničarska skupština, što znači da je zapravo samo ograničeno vrijeme za dogovor – kazao je Podravskom listu izvor blizak Ministarstvu državne imovine, u čijem je resoru Podravka.

Činilo se da je između države i mirovinaca samo pao dogovor o tome da će se izmijeniti odredba statuta koja govori o broju članova uprave. Umjesto sadašnje četiri, ubuduće bi na vrhu sedmerokatnice u Koprivnici trebalo biti između tri i šest upravljačkih fotelja. Upravo potonja brojka ipak je dala naslutiti u kojem smjeru pregovori idu. Kako do promjene statuta, a time i brojnog stanja u upravi, ne može doći bez 75 posto dioničarskih glasova, koliko sami nemaju ni mirovinci niti država, 30. lipnja bila su moguća dva jednostavna scenarija – ili će se država i obvezni mirovinski fondovi uspjeti dogovoriti o cjelovitom sastavu Podravkine uprave ili će prijedlog statutarnih izmjena pasti na glasovanju.

Znalo se da država sigurno neće dati zeleno svjetlo za proširenje uprave bez dogovora o imenima jer bi u tome slučaju Nadzorni odbor odmah mogao zasjesti i imenovati koga god želi, a podsjetimo da u tome tijelu mirovinci imaju prevlast.

S druge strane, da mirovinci nisu popustili i pristali na status quo u kojemu u upravi Podravke izravno kontroliraju samo jedan od četiri glasa, moglo se samo nagađati koji bi bio njihov sljedeći korak, a kalkulacije su išle i do njihova mogućeg izlaska iz vlasništva kompanije.

'Naprosto ga nismo mogli izbjeći', odgovorio je 2012. godine Podravskom listu Dubravko Štimac, tadašnji i sadašnji šef NO-a, na pitanje zbog čega su mirovinski fondovi, koji su u to doba držali oko 30 posto vlasničkog udjela u Podravci, pristali na političko imenovanje Zvonimira Mršića na čelo kompanije.

Iako su u međuvremenu okrupnili svoje udjele, mirovinski fondovi očito nisu promijenili pregovaračke navike. Osim izmjene statuta, na dnevnom redu dioničarske skupštine naći će se standardne odluke o prihvaćanju lanjskih financijskih izvješća, o davanju razrješnica bivšoj upravi i NO-u, te odluka o dividendi od sedam kuna po dionici. Uprava bi mogla biti popunjena već isti dan, na sjednici NO-a nakon dioničarske skupštine.