"Sa današnjim danom, što se tiče prihodovne strane proračuna, u minusu smo 15 posto što se tiče poreznih prihoda, a doprinosa oko 10 posto. To govorimo od početka godine. No, to trebamo razdvojiti do 19. ožujka i zatvaranja ekonomije. Tada je rast prihoda bio nešto preko devet posto, nakon toga smo u padu preko 24 posto", rekao je.

"Vi znate da smo mi u našim projekcijama kod dolazaka i noćenja stranih gostiju predvidjeli minus od 70 posto. On je trenutno na razini od minus 48 posto. Samo sedmi mjesec je negdje oko 40 posto", dodao je.

Rekao je da su sve negativne brojke predvidjeli u rebalansu proračuna.

"Sve trendove pratimo iz dana u dan. Fiskalizirane račune. I sami znamo da šo se tiče turističke sezone ima nekih razlika u geografskom djelu. Istra i Kvarner imaju bolje performanse nego južni Jadran", dodao je.

Govorio je i o izazovima. Najveći je izlazak iz krize.

"Napraviti proračun koji će nas vratiti na putanju koju smo imali zadnje četiri godine. To je korak prema ponovno uravnoteženom proračunu. Nakon pada od 9 do 10 posto, očekujemo iduće godine rast koji neće odmah vratiti BDP na razinu 2019., ali tu godinu trebamo ponovo iskoristiti sa odgovornim ponašanjem prema rashodovnoj strani proračuna, a naravno da ćemo nastaviti i ono što smo zacrtali sa daljnjim poreznim rasterećenjima. Želim vratiti javne financije ponovo na putanju smanjivanja javnog duga", kazao je ministar.

"Do kraja godine smo mi većinu naših potreba za financiranjem ispunili. Naravno, pod pretpostavkom da ne dođe do nekih negativnih rizika", rekao je o zaduživanju.

Na pitanje misli li da ga i novi saborski zastupnici razumiju, rekao je da mu se čini da će u ovom sazivu biti konstruktivnih rasprava.

Odgovorio je pitanje strahuje li od vala otkaza na jesen.

"Mislim da trebamo svi skupa činiti, kao što smo i do sada činili, da se radna mjesta očuvaju. I poduzetnici, a poglavito i mi koji stvaramo određene uvjete. Mislim da je psihološki moment jako važan. Nastupio je prije par dana jedan jako pozitivan psihološki moment, a to je Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura, od čega jedan dio poglavito iz fonda oporavka je u prve dvije godine na raspolaganju. Mislim da svi skupa moramo prionuti poslu, mi već jesmo, ali zaista svi skupa da do toga ne dođe, odnosno da se očuva", rekao je Marić za Dnevnik Nove TV.