"U ovakvim okolnostima svi smo na ovaj ili onaj način gubitnici. Još uvijek imamo pad gospodarske aktivnosti i trebamo svi skupa sve učiniti da se što prije vratimo na put oporavka i što prije dosegnemo predkriznu razinu", kazao je Marić novinarima odgovarajući na pitanje tko su 'dobitnici', a tko 'gubitnici' proračuna, tijekom saborske rasprave o proračunu za iduću godinu.

Prema vladinim očekivanjima i makroekonomskim projekcijama, povratak na pretkriznu razinu se neće dogoditi prije kraja 2022. godine, a neke aktivnosti u 2023. godini, procijenio je Marić.

Iz današnje perspektive, razdoblje koje je ispred nas daleko je bolje nego što smo imali s prijašnjom krizom, ali to treba ostvariti, poručio je ministar financija.

"Ne mogu se složiti s oporbenim ocjenama da Vlada gleda proračun kroz ružičaste naočale i da se idućoj godini može očekivati nekoliko rebalansa. Ovaj je proračun baziran na realnim osnovama. Što ako predstoje scenariji koje je gotovo nemoguće predvidjeti? Nastojali smo predvidjeti što je moguće više okolnosti s kojima raspolažemo u ovom trenutku, no stvari mogu biti nešto lošije, ali i bolje. Ovaj proračun sagledava što je moguće više okolnosti i nema potrebe ni za kakvim uljepšavanjem. Nema nikakvih ružičastih naočala, pa mi za ovu godinu predviđamo pad BDP-a od osam posto i ne vidim ništa ružičasto u tome", istaknuo je.

Za iduću godinu, podsjetio je, vlada predviđa rast od pet posto, a to će, kako je rekao, ovisiti o puno faktora – kako će se razvijati situacija s cjepivom, kako će se dalje razvijati epidemiološka situacija, ali i koliko ćemo biti uspješni na domaćem planu u smislu zacrtanih mjera i aktivnosti.

"Nema nikakvog uljepšavanja, ono čime raspolažemo to smo i predstavili i ovaj bi proračun trebao odgovoriti na sve izazove s kojima smo suočeni", smatra Marić.

Kada smo donosili proračun za ovu godinu, nitko nije mogao predvidjeti covid-19 pa smo u okviru proračuna, rebalansima i preraspodjelama osigurali osam milijardi kuna sredstava za plaće u privatnom sektoru do zdravstva koje ove godine bilježi jako velike potrebe za dodatnim rashodima za osnovne stvari poput respiratora i zaštitne opreme, ustvrdio je Marić.

Naglasio je i da se ne stavljaju sve karte na europska sredstva, ali da ona mogu i trebaju pomoći.

Kada se gleda struktura proračuna, i dalje je predominantan dio koji se odnosi na sredstva hrvatskih poreznih obveznika, međutim, ne treba zanemariti ni europska sredstva kao mogućnost supstitucije pojedinih rashoda koje smo planirali iz općih izvora, dodao je.

Marić očekuje veliki broj oporbenih amandmana, o kojima će se Vlada očitovati.