Blokada gospodarstva zbog koronavirusa zadala je teške udarce državnom proračunu koji u travnju bilježi tek trećinu prihoda u odnosu na isto razdoblje lani, a slična dinamika se očekuje i u narednih par mjeseci. To će u samo tri mjeseca ostaviti rupu od 70-ak milijardi kuna koju će biti jako teško zatvoriti zaduživanjem na domaćem i stranim tržištima. Svjestan je toga i ministar financija Zdravko Marić koji je u poslovnom podcastu BizCasting istaknuo kako je unatoč svemu optimističan, ali da je pred nama jako teško razdoblje.
'Kako smo stavili u funkciju mjere koje odgađaju, odnosno potpuno ili djelomično oslobađaju poduzetnike izravnih poreza, sve se manje-više sada svodi na neizravne poreze, odnosno na PDV i trošarine. Situacija je takva da smo u lockdownu i to se održava na prihodovnu stranu proračuna. Kad bi netko pogledao izvješće prihoda za prva tri mjeseca rekao bi da je sve super, ali s početkom travnja pali smo na tek trećinu prihoda, a to se sada još intenzivira i nastavit će se u svibnju, a vjerojatno i u lipnju', pojasnio je Marić, dodavši kako su u Vladi itekako svjesni koliko košta paket pomoći gospodarstvu, ali da isto tako znaju da bi bez nje posljedice bile mnogo gore.
Na pitanje o zaduživanju i hoće li kod međunarodnih investitora biti interesa za kupovinu hrvatskog duga Marić je odgovorio kako bi se prvo trebalo fokusirati na domaće tržište i osluškivati kakva je situacija vani. 'Kamate su otišle gore na međunarodnom tržištu, no mi ćemo u jednom trenutku morati to napraviti. Ja vjerujem da imamo dobru reputaciju i dobar imidž koji smo gradili nekoliko godina, ali sad je sve pod izazovom. Vani nas većinom gledaju kao zemlju ovisnu o turizmu pa nas sada dosta penaliziraju', rekao je Marić, procijenivši da turizam u BDP-u ima udio oko 15 posto i da ga nikako ne smijemo zanemariti jer nam je bogomdana prednost. Ipak, ističe da sada umjesto turizma potežu druge industrije, poput prehrambene ili IT-a.
vezane vijesti
Upravo te industrije, uz logistiku i farmaceutiku, vidi kao grane gospodarstva koje trebamo razvijati ubuduće kako bi smanjili osjetljivost ekonomije na ovakve udare i utjecaje izvana. 'Sve one branše u kojima sirovinsku bazu možemo provući skroz do krajnjeg tržišta bi trebale biti naše strateške grane', smatra Marić.
Prokomentirao je i pesimistične prognoze Svjetske banke i MMF-a o padu BDP-a za oko 10 posto. 'Razgovarali smo i s jednima i s drugima i uskoro ćemo izići s nekoliko scenarija, ovisno o tome kako će e epidemiološka slika razvijati i hoće li doći do tog sad već famoznog popuštanja mjera. Mi stavili neki horizont od tri mjeseca i to je već veliko opterećenje, treba nam 45 milijardi kuna, a još oko 20-25 milijardi nam dolazi za dospijeće dugova iz prijašnjih razdoblja. No, ništa nije izgubljeno, ako budemo dovoljno snažni da ovome odolimo i dovoljno pametni da napravimo iskorake koje trebamo, onda imamo šansu', poručuje.
Iako je već napravio rezove od preko dvije milijarde kune po svim ministarstvima zbog kojih nije najpopularniji među kolegama, naglašava kako nismo još ni na pola puta. 'Rezovi nisu tema koju se može binarno gledati, ali su neophodni i o njima ćemo svakako razgovarati. Naravno, tu ulogu igra i politika i ima populizma u svemu tome, no radi se o nezapamćenoj krizi i čini mi se da su ipak svi toga svjesni', izjavio je Marić.
Kazao je kako ima raznoraznih ideja o krpanju proračuna pa su se tako neki namjerili i na drugi mirovinski stup, ali rezolutno odbija bilo kakve partikularne interese i naglašava kako će se mirovine zadnje rezati.
'Sve je to dosta izazovno, ali ja sam nepopravljivi optimist i mislim da mi je dužnost da prema građanima budem potpuno iskren. Psihologija je u ovakvim situacijama iznimno bitna, ali ne smijemo ići s lažnim obećanjima i nadanjima, treba biti objektivan i reći ono što je – borimo se za zdravlje, a zbog toga ekonomija pati i sad moramo naći nekakav balans', zaključio je Marić, upozorivši da moramo biti jako pažljivi u otvaranju gospodarstva i slušati struku.
