'Ovaj plan nije samo popis dobrih želja, on je usklađen s kolegama iz drugih resora', dodala je Dalić poslavši poruku svima onima koji su njezin plan usporedili s famoznim Hitrorezom Ive Sanadera koji je neslavno završio.

Ključne točke Akcijskog plana odnose se na područja zaštite na radu, zdravstvene i sanitarne zaštite, energetske učinkovitosti, poslovnog nastana i osnivanja poduzeća. Primjerice, velike uštede poduzetnici će ostvariti putem on line obrazaca zaštite na radu i smanjenjem obaveznih zdravstvenih pregleda jednom umjesto dva puta godišnje.

Hrvatska udruga poslodavaca, koja je aktivno sudjelovala na izradi plana, pozdravila je sve napore koji vode liberalizaciji i deregulaciji tržišta. Tportal je za komentar Akcijskog plana Martine Dalić upitao Dragutina Ranogajca, direktora Hrvatske obrtničke komore koji također pozdravlja sve napore koji bi rasteretili velike i male poduzetnike te one najmanje – obrtnike.

'Akcijski plan smatramo dobrim početkom. Hrvatska obrtnička komora aktivno sudjeluje u predlaganju mjera za otklanjanje problema koji su uočeni koji otežavaju poslovanje. Tako je i prošle godine novom Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta dostavljen popis više od 50 teškoća koje posebno pogađaju obrtnike te su predloženi načini rješavanja. Nadamo se da će se Vlada i nadležna ministarstva pridržavati zacrtanog plana i osobito rokova. HOK će se u cijeli proces uključiti preko svojih predstavnika u Vladinim povjerenstvima i radnim grupama', rekao je Ranogajec tportalu i otkrio što će obrtnicima olakšati život.

Jedan od većih problema obrtnika koji zapošljavaju radnike su evidencije radnog vremena. Stoga ga veseli da je predviđeno njihovo pojednostavljenje kako obrtnik, pored svih ostalih poslova koje obavlja i obveza koje mora izvršiti, ne bi morao evidentirati cijeli niz podataka za svakog zaposlenog radnika, koji su svi dostupni i provjerljivi iz drugih dokumenata.

Dio predloženih mjera odnosi se na smanjivanje učestalosti polaganja ispita o zdravstvenoj ispravnosti namirnica sa svake četiri godine na svakih pet godina, kao i učestalost obavljanja zdravstvenih pregleda s dva puta godišnje na jednom godišnje. To je upravo odgovor na zahtjeve koje HOK ponavlja već više godina.

Također je dobro, prema Ranogajcu da će obveze iz područja zaštite na radu biti jednostavnije i da će se procjena rizika moći napraviti samostalno, korištenjem unaprijed pripremljenih predložaka za pojedine djelatnosti. Time se smanjuju troškovi potrebnih usluga za njihovu izradu, a ujedno se obrtnici potiču da ispune svoju obvezu koja doprinosi sigurnosti radnika.

Otvaranje obrta i niz pratećih postupaka koji se već mogu ili će se moći riješiti elektroničkim putem, također je dobro rješenje, posebno za nove, mlade generacije obrtnika.

Vlasnik tekstilne tvrtke Kotka Ivica Cerovečki za tportal je poručio kako Akcijski plan nije detaljno proučio, no kako vjeruje da je on korak u dobrom smjeru. Sve je dobro, kaže nam Cerovečki, dok se rješenja ne donose 'preko koljena', kako se to prije znalo raditi.

'Ide polako na bolje, ide se korak po korak i Vlada shvaća neke stvari', rekao je Cerovečki i pojasnio što bi bilo najbolje za poduzetnike-tekstilce:

'Plaćanje raznih šuma i voda neće nas niti osiromašiti niti obogatiti. Ima masu drugih stvari kojih u Europi nema. Nema bolovanja na teret tvrtke koje traje 42 dana, toga nema nigdje u svijetu. Godišnji odmori su se također napuhavali, velika su i davanja za zdravstvo, a sve bolnice su opet u gubitku', zaključio je Cerovečki.

Sindikati nisu oduševljeni Akcijskim planom, pogotovo dijelom oko zaštite na radu. Najavljuju kako će na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća tražiti da za eventualne izmjene propisa temeljem Akcijskog plana sindikati budu uključeni u radne skupine u kojima će inzistirati na izradi analitičkih podloga i procjeni učinaka propisa kako izmjene ne bi snizile razinu zaštite prava radnika, posebice u području zaštite na radu, u kojemu Hrvatska već bilježi neprihvatljivo veliki broj povreda.

Naime, sindikati upozoravaju kako se svake godine događa oko 13.000 ozljeda na radu. Prije nekoliko godina bilo je i više od 20.000 ozljeda, no broj je smanjen na administrativni način tako da se pooštrilo priznavanje ozljeda na radu.

'Danas su mnogi radnici loše osposobljeni, a ovaj Plan predviđa smanjenje broja sati za osposobljavanje radnika. Mnogi se radnici osposobljavaju tako da samo potpišu obrazac da su osposobljeni i onda im se dogodi ozljeda na radu, koja im se ne prizna, jer je netko tko je pisao zapisnik napisao da se ozljeda dogodila zbog nepažnje ili zbog nepravilnog korištenja nekih alata. Dakle, radnika se ne osposobi kvalitetno, ozlijedi se, pa ispadne kako je sam kriv za to i ne prizna mu se 100-postotno bolovanje. I sada će netko reći kako procjenu opasnosti treba raditi na jednostavniji način i kako će se tu nešto uštedjeti! Očito se ne želi zaštiti zdravlje radnika, ne želi se smanjiti broj ozljeda na radu, ne žele se smanjiti troškovi bolovanja', napominju u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske.