"To su trenutačno tri najveća izazova za Hrvatsku", rekao je Hahm u intervjuu za washingtonsko dopisništvo televizije Al-Jazeera Balkan.

Dr. Hahm, koji je od kraja 2010. na čelu ureda Svjetske banke za Hrvatsku, proteklog je vikenda na proljetnom sastanku MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu o tim pitanjima razgovarao s hrvatskim izaslanstvom koje su vodili ministar financija Slavko Linić i zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić.

"S dužnosnicima hrvatske vlade razgovarali smo o tri široka područja za akciju, gdje je na prvom mjestu fiskalna konsolidacija i održivost", rekao je Hahm. U tom je kontekstu ocijenio da glede socijalnih davanja u Hrvatskoj postoji "vrlo luksuzna pokrivenost, što je dobro za siromašne ... ali postoje i programi koji koriste bogatima i dobrostojećima", te istakao kako je nužna racionalizacija da bi se "manje trošilo ali jednako pomagalo siromašnima", a javnu potrošnju učinilo održivijom.

Drugo su područje, po njegovim riječima, strukturne reforme koje Hrvatska nije dovršila, poput poticanja rasta u privatnom sektoru i privatizacije, koji trebaju pridonijeti povećanju konkurentnosti.

"Podizanje konkurentnosti iznimno je važno, jer će se Hrvatska sada morati natjecati s ostatkom Europe, odnosno svijeta, a ne više samo sa Srbijom i Makedonijom", kazao je.

Treće područje djelovanja hrvatske vlade treba biti postizanje spremnosti za ulazak u EU.

"EU će doći i dati puno novaca za potporu Hrvatskoj. Hrvatska se mora pripremiti da apsorbira taj novac i ne krene putem drugih članica, koje su ga apsorbirale na vrlo niskoj razini", kazao je Hahm.

Iza Hrvatska su tri godine negativnog rasta BDP-a, što je vrlo duboka recesija, najdublja od stjecanja neovisnosti, a predviđanje Svjetske banke za 2012. također je negativno, rekao je Hahm.

"Vidimo da su sada jako teška ekonomska vremena za Hrvatsku ali i vrijeme za akciju da Hrvatska prebrodi oluju", naglasio je.

Ocijenivši da je novoj hrvatskoj vladi, nakon podulje primopredaje vlasti, sada vrijeme za akciju on je izrazio nadu da će vlada premijera Zorana Milanovića uistinu prionuti reformama koje su nužne za izlazak iz recesije.

"Nova hrvatska vlada sada je na vlasti dulje do 100 dana i mi mislimo da je medeni mjesec prošao i da je sada vrijeme za akciju.

Vidjeli smo podulju tranziciju vlasti, prethodna HDZ-ova vlada nije poduzimala akcije pri kraju svoga mandata, a nova je vlada postavljala ministre, zamjenike, pomoćnike za što je trebalo vremena. Sada je taj proces završen i mi se nadamo da vlada može stvarno pritisnuti i stvarno vratiti reforme na tračnice, jer su već prošla četiri mjeseca 2012. i pred nama je vrijeme za akciju", rekao je Hahm.

Svjetska banka upozorila je zemlje regije Istočne Europe i srednje Azije (ECA) na negativne učinke prelijevanja krize u eurozoni, a Hahm smatra da Hrvatska, zbog svoje visoke integriranosti s Europom, teško može izbjeći taj scenarij.

"Hrvatska je vrlo integrirana s ostatkom Europe, integracija hrvatskog financijskog tržišta s Italijom, Austrijom i Slovenijom je visoka. Banke u Hrvatskoj su u velikom postotku u stranom vlasništvu, a postoji i velika trgovinska intergriranost s Europom, posebno Italijom. Ako eurozona uđe u dublju i produljenu recesiju prelijevanje krize imat će negativan učinak na Hrvatsku", ocijenio je.

Negativne učinike, po njegovim riječima, treba očekivati od pada izvoza u EU, te zbog smanjenja prometa u turizmu kao posljedici krize, pa će "Hrvatska imati jasno negativan učinak ako dođe do drugog kruga teškoća" u EU.

Prodaju 1,5 miljardi dolara hrvatskih obveznica privatnim ulagačima u SAD-u ocijenio je "uspješnom i impresivnom".

"To je bila uspješna prodaja. Petogodišnje obveznice prodane su za 1,5 milijardi dolara po kamati od 6,25 posto. To je bila prilična impresivna količina, impresivno izdanje. Hrvatska je dobro prošla jer još uvijek ima rejting za ulaganja. Sposobnost da izda te obveznice bila je jako dobra priča za Hrvatsku i ministru Liniću treba odati priznanje za taj napor", zaključio je Hahm.