Najzanimljivija točka bila je ona o popisu imovine. Procjenu umjetničkih djela izvršila je aukcijska kuća Kontura, koja je utvrdila da se u vlasništvu HGK nalazi 918 umjetnina, čija je procijenjena vrijednost gotovo devet milijuna kuna (ili preciznije 8.893.200 kuna). Od tih 918 umjetnina, 130 ih nije imalo inventarni broj, a jedna nije procijenjena i taj je postupak u tijeku. Također, za Rabuzinov 'Pejzaž', koji se nalazi u Bruxellesu, nije moguće dati potvrdu o autentičnosti, stoga se zaključuje da se radi o krivotvorini.

Tri su slike bez potvrde izvornosti te su za njih predložena dodatna vještačenja. Radi se o 'Kupalištu' Ignjata Joba, 'Oranje' Frana Šimunovića te 'Staroj slici' Emanuela Vidovića, rečeno je na Skupštini.

Provjerom popisa umjetnina utvrđeni su i neki manjkovi. Naime, otuđena je slika Otona Ivekovića iz poslovnice u Mostaru, a u središnjici nedostaje fotografija Marije Braut. Istraga o nestalim umjetninama je u tijeku.

'Briga o kulturnom nasljeđu je svakako jedna od funkcija kojima se Komora treba baviti, ali ne u tom smislu da joj to bude primarna uloga, kao što je to bila u prethodnom periodu, kada imamo teško stanje u hrvatskom gospodarstvu. Mislim da naša primarna funkcija treba biti pomoć gospodarstvenicima. Međutim, sada kada već posjedujemo tu zbirku umjetnina, trebamo ju staviti u funkciju. U pregovorima smo s Gradom Zagrebom da otvorimo zajedničku galeriju i da građani mogu slobodno pogledati našu zbirku umjetnina', naglasio je Burilović.

Predsjednik HGK između ostalog je kazao i da su vraćeni automobili visoke klase, da je smanjen broj zaposlenih za čak 25 posto, iako je clean start nalagao smanjenje od 10 posto, kao i da su odlučili izdavati brošure u digitaliziranom obliku; sve s ciljem štednje.

'Troškovi naknade zaposlenicima i vanjskim suradnicima smanjeni su za 3,30 milijuna kuna, troškovi telekomunikacija za dva milijuna, a za digitalizaciju usluga i tiska do kraja godine očekujemo još oko dva milijuna kuna ušteda i 1,5 milijun za centralizaciju računovodstva', rekao je Burilović.

Na Skupštini su predstavljeni i novi potpredsjednici HGK. Potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher i potpredsjednika za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić

Osvrnuvši se na prijedlog novog Zakona o HGK o kojem se posljednjih dana govori u medijima, istaknuo je da neće dopustiti upliv politike i udar na višestoljetnu neovisnost ove institucije.

'Neću dopustiti omalovažavanje Skupštine jer ovdje sjede najbolji među nama. U Komoru je dobrodošla isključivo gospodarska politika oko koje će se okupiti svi društveni akteri i čija će provedba potaknuti gospodarsku aktivnost i olakšati poslovanje poduzetnicima. U tom smislu želim apelirati na potrebu pravne sigurnosti u društvu. Učestale promjene zakona na vrhu su istaknutih problema u poslovanju naših poduzetnika. Mijenjanje papira neće promijeniti stvari nego suštinska promjena pristupa i hvatanja u koštac s problemima u stvarnosti. Pravna sigurnost pretpostavka je ekonomskoj stabilnosti kojoj svi težimo', rekao je Burilović.

Burilović: Povlačimo crtu!

'Ovo je godina u kojoj povlačimo crtu. Čistimo bilancu iz devedesetih. Srećom, pa to zasad ne utječe direktno na rashode i likvidnost. Godinama se inventura u HGK nije radila kako treba. Želim znati stvarno stanje i svom nasljedniku ostaviti čistu situaciju', kazao je Burilović i dodao:'Koliko budemo imali prihoda, toliki će nam biti i rashodi'.

'Nakon više desetaka milijuna ušteda mi smo se sada okrenuli članicama i prezentiranju novih usluga. Moramo biti učinkovitiji i kvalitetniji servis prema našim članicama', kazao je Burilović.

'Inventura je bila težak i mukotrpan posao, ali naravno da je tako kada se to godinama nije radilo. Ali to smo napravili prije svega radi nas. Želimo podvući crtu s izvanrednom inventurom, izvješćem porezne uprave i izvješćem državne revizije i više se ne okretati nazad. Ako je bilo nekakve nepravilnosti ili zlouporabe, time neka se bave nadležne institucije. Mi se sada u punom smislu okrećemo pomoći i promociji hrvatskog gospodarstva', naglasio je Burilović.

'Većina toga u državi ne štima'

'Već šestu godinu zaredom imamo pad BDP-a, to je alarmantna situacija. Trebamo mi svi važniji čimbenici u državi zajedno sjesti, jer ovako više ne ide. Nećemo postati izolirani otok u Europi. U svim državama Europa pa i šire je rast BDP-a vidljiv, a kod nas je tako stidljivo da tapkamo na mjestu. Moramo krenuti sa strateškim reformama i kratkoročno taktičkim mjerama koje će donijeti rezultat. Porezna politika mora biti puno konzistentnija, ne možemo ju mijenjati svako toliko. Ako ga stabiliziramo, imat ćemo i povećanje stranih ulaganja, što je ključno', istaknuo je Burilović.

'Moramo napraviti potpuni zaokret u vođenju gospodarske politike. Velika većina toga u državi ne štima', zaključio je Burilović.