Uz nizak dotok ukapljenog prirodnog plina (LNG), to bi osiguralo da skladišta plina ostanu popunjena između 25 i 30 posto, navodi se. Bez smanjene potrošnje plina i u slučaju potpunog prekida ruske opskrbe od studenog, razine skladištenja mogle bi pasti na nešto ispod 5 posto ako se u to vrijeme u EU bude isporučivalo tek malo LNG-a. To bi povećalo rizik od prekida opskrbe u slučaju kasnijeg zahlađenja.

Prema analizi IEA-a, uz značajan dotok LNG-a skladišta bi bila nešto ispod 20 posto popunjenosti.

"Ruska invazija na Ukrajinu i naglo smanjenje opskrbe prirodnim plinom Europi nanose značajnu štetu potrošačima, poduzećima i cijelim gospodarstvima - ne samo u Europi nego i u gospodarstvima u nastajanju i razvoju", rekao je direktor IEA-e za energetska tržišta i sigurnost Keisuke Sadamori.

"Izgledi tržišta plina i dalje ostaju zamagljeni, ne samo zbog nepromišljenog i nepredvidivog ponašanja Rusije koje je urušilo njezin ugled pouzdanog opskrbljivača. No sve naznake upućuju na to da će tržišta ostati vrlo tijesna i na početku 2023.", naveo je.

Očekuje se da će u 2022. globalna potrošnja prirodnog plina pasti za 0,8 posto. U Europi će potražnja pasti za rekordnih 10 posto, a na području Azije i Pacifika ostati nepromijenjena.

No sljedeće se godine očekuje jačanje globalne potrošnje plina za 0,4 posto iako sami izgledi i dalje u velikoj mjeri ostaju neizvjesni, posebno u pogledu budućih postupaka Rusije i pritiska stalno visokih cijena energije na gospodarstvo, priopćio je IEA.

Agencija dodaje da trenutačna plinska kriza stvara i dugoročnu neizvjesnost, posebno ističući stanje u zemljama u razvoju gdje se očekivalo povećanje potrošnje prirodnog plina barem u srednjoročnom razdoblju kao zamjene za ekološki neprihvatljivi ugljen.

Osim toga, međunarodna se trgovina LNG-om kratkoročno i srednjoročno našla pod velikim pritiskom zbog naglog povećanja uvoza u Europu.