Kako će Hrvatska iskoristiti novi bolji kreditni rejting? Hoće li hrvatsko gospodarstvo uspjeti ostvariti rast od osam do devet posto u ovoj pandemijskoj godini? Diljem Europe uvode se nova ograničenja i djelomična zatvaranja gospodarstva zbog koronavirusa, prijeti li taj scenarij i Hrvatskoj? Gosti emisije Otvoreno HRT-a bili su su: Josip Aladrović, Mladen Novosel, Damir Zorić i Darinko Bago.
'Protekli tjedan smo dobili dvije pozitivne vijesti, koje smo i očekivali. Jedna se odnosi na makroekonomske procjene od strane EK koja je revidirala svoje ranije procjene o rastu BDP-a u RH. Ranija procjena od 5,4% je korigirana na 8,1%. Dakle, vrlo snažan signal od strane EK na koji način Europa promatra oporavak gospodarstva. S druge strane, kreditni rejting agencije Fitch u kojem smo došli na najvišu razinu kreditnog rejtinga od 1997. To je prije svega dobar pokazatelj na koji međunarodna javnost vidi stanje i ekonomsku perspektivu Hrvatske, rekao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, demografije i socijalne politike, gostujući u emisiji "Otvoreno".
vezane vijesti
Aladrović je rekao da su brojke pozitivnije nego što su bile u ranijoj fazi zbog dobre turističke sezone, zbog kvalitetne borbe s pandemijom iz ekonomske perspektive, zbog očuvanja radnjih mjesta te zbog pristupa eurozoni odgovornim javnim financijama.
'Naše procjene o kretanju BDP-a za ovu godinu su otprilike 9%. HNB je tu negdje. Svi se nalazimo u nekakvom omjeru između 8 i 9%, a prema podacima EK koje je iznijela za ostale države, mi smo otprilike treća ekonomija u EU po stopi rasta. Ispred nas su samo Irska i Malta. Očekujemo da ćemo u apsolutnim iznosima BDP-a dostići 2019. krajem ove godine, što niti najoptimističniji prognostičari nisu očekivali', rekao je Aladrović.
Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, rekao je da je kreditni rejting važan za državu, no istaknuo je da se gospodarski standard mora pretočiti u veće plaće hrvatskih građana.
'Tijekom ove godine nismo mogli doći do neke znatnije razine povećanja plaća. Ono što je bilo moguće je u dijelu neoporezivog dijela tj. nagrada koje su poslodavci mogli isplaćivati radnicima. Mi smo sada u široj fazi kako da kroz kolektivno pregovaranje za narednu godinu ove dobre gospodarske pokazatelje pretočimo u veće plaće. Bilo bi loše da težimo tome da imamo stabilnu državu, a imamo niski standard građana. To moram slijediti jedno drugo', poručio je.
Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, rekao je kako se radi o dobroj i pomalo iznenađujućoj vijesti koja pokazuje kako "mi sebe manje cijenimo manje od onoga kako nas ljudi izvan Hrvatske procjenjuju".
'Kao da imamo manjak samosvijesti o sebi samima, pa su naše interne priče puno više pesimistične. Mislim da je ovo odličan pokazatelj koji nam može puno pomoći. Svi rizici za koje Hrvatska plaća veću kamatu nego stabilne zemlje će sada otpadati. Sada će se država moći jeftinije zadužiti, manje će plaćati premije rizika, moći će reprogramirati neke dugove, ali ovo je poruka i investitorima. Kada budu razmišljali gdje uložiti novac, kada vide ovakav kreditni rejting, onda je sasvim sigurno da će se lakše odlučiti za investiciju u Hrvatskoj', rekao je Zorić dodajući da bez investicija nema oporavka niti rasta.
Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici, je rekao da smo ovoj viješću kupili barem šest mjeseci.
'Kad pogledamo kako stvari stoje, brojke nisu toliko atraktivne, ali važno je da smo svjesni toga i da to pokušamo popraviti. Imamo rast izvoza od 26%, kad isključimo energiju, onda je to 20% jer je cijena energenata jako porasla. Kad pogledamo industrijsku proizvodnju, ona ima rast od 17% Istovremeno, naš izvoz za isti obim je porastao 26%, a uvoz je porastao 11%. To govorimo da potencijalno imamo na vratima dvije vrste inflacije. Jedna je naša, relativno niska i to nitko ne smatra problemom. EU, kad je došla kriza, je prije svega zbog Francuske i Italije izašla s velikom količinom novca. Sad taj helikopterski novac izaziva inflaciju i na drugoj strani, na potraživanju, ne samo ponudi', rekao je Bago.
Istaknuo je kako ta uvežena inflacija koja bi se mogla dogoditi sljedeće godine predstavlja opasnost.
'Tržište zapadnih zemalja kad su prekinuti dobavni lanci ostali su bez poluproizvoda koje su trebali uključiti u svoje proizvode iz Dalekog istoka i panično su počeli tražiti proizvođače u susjedstvu. Oni su iz Hrvatske isisali našu proizvodnju i to je za efekt imalo povećanu cijenu', pojasnio je Bago.
Aladrović je rekao da smo u ovom trenutku u izvoznoj komponentni u povoljnijoj poziciji nego što smo bilo u prethodnom vremenu. To se, kazao je, referira na tržište rada.
'U proteklih 10-ak godina u prerađivačkoj industriji smo imali pad između 4000 i 5000 zaposlenih svake godine, a u ovoj godini imamo rast od 4500 zaposlenika u prerađivačkoj industriji. Svi ti mikropomaci su utjecali na pozitivne trendove iz perspektive ekonomije.'
