Slična konferencija održana je u siječnju prošle godine. Premijer smatra da su državne tvrtke od tad napravile pozitivne pomake.

'Nakon godinu i tri mjeseca rezultati su bolji. Bilo je malo sreće, ali i puno rada. Na sreći ću čestitati sebi, a na radu vama', poručio je Milanović prisutnim predsjednicima uprava javnih firmi.

Istaknuo je kako primarni cilj Hrvatske kao članice EU-a mora biti privlačenje sredstava iz EU fondova.

'To je naš interes i u tome moramo biti sebični kao bankari. Prvenstveno se moramo orijentirati na povlačenje novaca iz EU fondova u sektorima poljoprivrede i prometa', izjavio je Milanović.

Pohvalio se kako na međunarodnim natječajima za velike projekte u Hrvatskoj posao dobivaju domaće tvrtke poput izgradnje kanalizacije i pročistača u Poreču (investicija od 60 milijuna eura), mosta Čiovo kojeg gradi Viadukt, a premijer očekuje da će i Pelješki most graditi domaći konzorcij.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je kao najveći problem dug državnih tvrtki. Ukupan dug javnih poduzeća je, kaže Grčić, nešto veći od 66 milijardi kuna od čega se 45 milijardi odnosi na 47 poduzeća u većinskom državnom vlasništvu.

'On je koncentriran na nekoliko tvrtki koje su bile nositelji velikih investicijskih poslova kao što HŽ, HAC i Hrvatske ceste. Naš zadatak je da taj dug počnemo rješavati. Cilj je osposobiti sve tvrtke da kroz proces restrukturiranja mogu preuzeti servisiranje duga od države', kazao je Grčić.

Tri osnovna cilja konsolidacije javnih tvrtki su pokretanje investicija, stvaranje uvjeta za financijsku stabilnost i stabilnost poslovanja.

Prošle godine spomenutih 47 tvrtki ostvarilo je 40 milijardi kuna prihoda i 2,72 milijardi kuna bruto dobiti, a u 2013. dobit je bila samo 587 milijuna kuna. Broj zaposlenih smanjen je za 2.113 radnika odnosno za 2,35 posto u donosu na 2013, a od početka mandata Milanovićeve vlade u tim tvrtkama broj zaposlenih je manji za više od 10.000.

Što se, pak, tiče 22 društva od strateškog državnog interesa, njihova je bruto dobit 2014. godine iznosila 3,8 milijardi kuna, prema godinu dana ranije ostvarenih 1,1 milijardu kuna.

U 2014. te tvrtke realizirale su 8,4 milijardi kuna investicija što je 14,7 posto manje nego u 2013. Najviše su investirali HEP, Hrvatske ceste, HAC, HŽ i Hrvatske vode.

'Većim djelom su investicijska ulaganja izvršena iz kreditnih zaduženja uz garanciju države, a manjim dijelom iz EU fondova. U buduće će prostor za državne garancije biti sve manji pa se javna poduzeća moraju puno više orijentirati na EU fondove', istaknuo je Grčić.

Državne subvencije su u odnosu na 2013. godinu smanjene s pet na četiri milijarde kuna.

'Nastavljamo s restrukturiranjem državnih tvrtki. Želimo da se one okrenu širem tržištu od državnog i da se smanji njihova potreba za subvencijama te da se okrenu što više EU fondovima u poticanju investicija', naglasio je Grčić.