Štednja ne, već racionalni pristup vođenja budžeta', naglasio je premijer. 'Možete imati neke konstruktivne deficite, na blagi keynesijanski način, ali ne previše.'

Bloomberg piše kako će Hrvatska sljedeći tjedan postati 28. članica EU-a, dok nastoji ostvariti, prvi put od 2008., gospodarski rast. Uz to očekuje je pritisak iz Bruxellesa da proračunski deficit zadrži unutar limita EU-a.

Nedostatak gospodarske ekspanzije ograničava Milanovićev kabinet u rezanju državne birokracije, što bi 'dodatno pogoršalo domaću potražnju', rekao je premijer za Bloomberg.

'Mi smo pod pritiskom da kao prva hrvatska vlada poduzme bolne mjere, što je prema hrvatskim standardima, smanjenje potrošnje te ljudima moramo objasniti da više nema doživotnih povlastica', istaknuo je Milanović.

'Ja ne vjerujem u oštre rezove, već sam za racionalno restrukturiranje. Masovna otpuštanja dovela bi do pada potrošnje, a to je nešto što nam sada ne treba', istaknuo je za Bloomberg.

Tečaj kune, za koji dio poduzetnika uključujući klub izvoznika smatra da je nerealno visok što pogoršava njihovu poziciju prema europskim konkurentima vjerojatno će ostati stabilan i nema razloga da kuna ojača nakon ulaska u EU, kazao je Milanović.

U razgovoru za Bloomberg odbio je navesti točan datum kada će Hrvatska uvesti euro.

'Govorili su da je naša valuta preskupa, što je dvojbeno. Ako nismo produktivni, nismo dobri, nikakva promjena valute ne može nam pomoći', rekao je.

I samo EU članstvo, bez obzira na uvođenje eura, pozitivno će djelovati na strane direktne investicije, jer će investitorima pružiti psihološku sigurnost da će ih pravni sustav zaštititi, objavio je Milanović, koji se Bloombergu opisao kao 'socijaldemokrat, zagovornik slobodnog tržišta i libertarijanac'.

Novi zakon o strateškim investicijama trebao bi pomoći velikim projektima, ali bi mogao i potaknuti kupce zainteresirane za državne kompanije kao što su Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka.

Hrvatska planira kroz EU fondove do 2020. povući oko 10 milijardi eura. Milanovićeva vlada želi Unijina sredstava prvenstveno usmjeriti u infrastrukturne i energetske projekte. Hrvatski premijer svjestan je da će budućnost te zemlje u Uniji ovisiti o sposobnosti da privuče taj novac, piše Bloomberg.

'Bit će mnogo mogućnosti, novog tržišta, novih šansi. Možda ih možemo dobiti ako budemo naporno radili, ali možemo završiti i kao gubitnici, kao neto platiše, što je suprotno od onoga što smo namjeravali', rekao je Milanović.