Američka vlada ponudila je čak 3,5 milijardi dolara bespovratnih sredstava za izgradnju tvornica koje će sakupljati i trajno skladištiti CO2 - što je najveći takav pokušaj na globalnoj razini da se klimatske promjene zaustave pomoću DAC-a. Ponude su se mogle slati do sredine ožujka, a očekuje se da će ministarstvo energetike ovo ljeto objaviti pobjedničke projekte.

Znanstvenici procjenjuju da će godišnje trebati isisati milijarde tona ugljika iz atmosfere kako bi se postigao cilj ograničenja globalnog zagrijavanja za 1,5 stupnjeva Celzija. Velik dio toga rješavat će se prirodnim putem, kao što je masovno pošumljavanje ili povećanje sposobnosti tla da veže ugljik, ali postoji potreba i za trajnim uklanjanjem ugljika, što može postići DAC.

Najveća prepreka u tome su veliki troškovi. Većina procesa za izvlačenje ugljičnog dioksida koristi tekućinu ili krutinu koja je napravljena tako da ga prirodno upija, a zatim se zagrijava ili obrađuje da bi se ekstrahirao ugljik koji se stavlja pod zemlju. Ali energija za pokretanje procesa te troškovi tvornice, cjevovoda i skladišta izuzetno su skupi. Hvatanje i 'zaključavanje' tone ugljičnog dioksida košta više od 1000 dolara te američka vlada želi to spustiti na svega 100 dolara po toni.

Svake godine čovječanstvo u atmosferu otpusti više od 30 milijardi tona CO2. Najveća svjetska tvornica koja primjenjuje DAC, ona na Islandu, otvorena je 2021. i ima kapacitet prikupiti svega 4000 tona ugljičnog dioksida iz zraka. Njezin vlasnik je švicarski startup Climeworks, a iza njega stoji singapurski državni investicijski fond GIC.

Američka vlada želi financijski podržati četiri velika DAC čvorišta u zemlji.

Na natječaj se javio i Climeworks, a njegov izvršni direktor Christoph Gebald za Reuters je izjavio da planiraju povećati broj zaposlenih na više od 100 u sljedećih 18 mjeseci, a do 2030. tri čvorišta u SAD-u, za koja su zainteresirani, mogla bi stvoriti 3500 izravnih i desetke tisuća neizravnih radnih mjesta.