Sve je više poziva da se ubrza istraživanje upravljanja solarnim zračenjem (solar radiation management ili SRM) kako je sve izglednije da nećemo uspjeti zadržati globalno zatopljenje ispod granice od 1,5 stupnjeva Celzijusa.

Nastavi li se dosadašnjim tempom, prosječna temperatura planeta dosegnut će 2,5 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina do kraja stoljeća, probijajući čak i gornji prag od 2 stupnja Celzija zagrijavanja postavljen Pariškim sporazumom.

Znanstvenici upozoravaju da bi takva razina globalnog zatopljenja mogla izazvati prijelomne točke, koje bi potaknule brze klimatske promjene.

Krajem veljače, više od 60 istraživača iz istaknutih znanstvenih institucija objavilo je pismo pozivajući na oprezno i koordinirano proučavanje SRM, kao i male terenske eksperimente, dok je izvješće UN-a sugeriralo da je došlo vrijeme da se počne istraživati ​​može li SRM pomoći u borbi protiv klimatska kriza.

I Bijela kuća je u listopadu prošle godine objavila da nastavlja s petogodišnjim planom istraživanja za procjenu načina modificiranja količine sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemlje.

Stotine klimatskih znanstvenika, međutim, čvrsto su protiv istraživanja SRM-a i njegovog potencijalnog razvoja. Oni su u otvorenom pismu prošle godine pozvali na zabranu solarnog geoinženjeringa govoreći da predstavlja preveliki rizik.

SRM opisuje skup hipotetskih tehnologija kojima bi se utjecalo na smanjenje dolazne Sunčeve svjetlosti na Zemlju. Među njima se ističe prijedlog raspršivanja sumpornog dioksida u atmosferu, za kojeg se zna da ima štetne učinke na okoliš i ljudsko zdravlje.

Unatoč tome, neki klimatski znanstvenici koji su zabrinuti da će čovječanstvo premašiti svoje ciljeve emisija, kažu da je daljnje istraživanje SRM-a važno kako bi se otkrilo kako najbolje uravnotežiti ove rizike protiv mogućeg katastrofalnog porasta temperature Zemlje.

Solarni geoinženjering kao način borbe protiv globalnog zagrijavanja ima podršku nekih od najbogatijih ljudi na svijetu.

Američki milijarder Bill Gates je, na primjer, podržao projekt znanstvenika sa Sveučilišta Harvard da testiraju ideju raspršivanja kalcijevog karbonata u atmosferu na nebu iznad sjeverne Skandinavije 2021. (projekt je na kraju odbijen nakon negodovanja lokalnih domorodačkih grupa i ekologa).

Dustin Moskovitz, suosnivač Facebooka, uložio je 900.000 dolara u financiranje znanstvenika u Maliju, Brazilu, Tajlandu i drugim zemljama za proučavanje potencijalnih učinaka solarnog geoinženjeringa.

Mađarsko-američki milijarder George Soros je nedavno na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu podržao ideju britanskog znanstvenika Davida Kinga koji bi umjetnim stvaranjem oblačnog sustava ohladio Arktik.

'To bi moglo pomoći u ponovnoj stabilizaciji Arktičkog klimatskog sustava koji štiti cjeloviti globalni klimatski sustav', uvjeren je Soros.