Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je najnovije Izvješće o globalnim rizicima s pregledom najvećih opasnosti s kojima se svijet suočava u 2024., kao i u narednih deset godina, prema mišljenju vodećih stručnjaka i donositelja odluka. Rizici koje su razmatrali anketirani stručnjaci grupirani su u pet općih kategorija: ekonomski, ekološki, geopolitički, društveni i tehnološki.

Većina ispitanika (54 posto) predviđa izvjesnu nestabilnost i umjeren rizik od globalnih katastrofa, 27 posto računa na veće turbulencije dok njih tri posto očekuje da se globalni rizici za katastrofu materijaliziraju na kratak rok, navodi se u izvještaju objavljenom 10. siječnja, uoči godišnjeg skupa WEF-a u švicarskom zimskom centru Davosu.

Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju najveći rizik prema ispitanim čelnicima. Ovaj rizik je u vrhu po ozbiljnosti i u naredne dvije godine.

Globalna gospodarstva uvelike su nespremna za posljedice akutnih vremenskih nepogoda, od šokova za prehrambene sustave do oštećenja infrastrukture velikih razmjera. Čelnike zabrinjavaju rezultati aktualnih istraživanja, jer upućuju na to da bi do potencijalno nepovratnih promjena na planetu moglo doći i prije 2030-ih ako temperature nastave rasti.

Dezinformacije i lažne vijesti drugi su najveći rizik koji bi mogao umanjiti povjerenje i produbiti političke podjele. Čelnici su zabrinuti jer smatraju da poremećaji i zlouporabe u informiranju imaju potencijal potkopati izbore koji su godine planirani u SAD-u, Rusiji, Indiji, Meksiku i desecima drugih zemalja svijeta.

Opasnost povezana s plasiranjem lažnih i pogrešnih informacija posebno je naglašena s obzirom na napredak u sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom.

I rizik od društvene polarizacije povezan je s greškama i obmanama u informiranju javnosti. U razdoblju nakon pandemije političke podjele su se pogoršale, a zaoštrili su ih gospodarski problemi.

Osim toga, sukob na Bliskom istoku ozbiljno utječe na egzistenciju milijuna ljudi, a aktivnosti militantnih skupina u Libanonu i Jemenu otvaraju pitanja o izbijanju šireg rata. Eskalacija međudržavnih oružanih sukoba rangirana je kao osmi najveći rizik za globalno gospodarstvo u 2024. i kao peti najozbiljniji.

Kada je riječ o dugoročnim globalnim rizicima, anketirani čelnici smatraju da do 2034. uvjerljivo najveća opasnost prijeti od onih povezanih s ekologijom, a čine pet od deset najvećih rizika.

Tehnološki rizici povezani s dezinformacijama i nepovoljnim ishodima razvoja umjetne inteligencije također ostaju prilično dominantni.

Čelnici smatraju da umjetna inteligencija ima potencijal za destabilizaciju društva zbog njezine višestruke snage na području vojnih sustava, analitike podataka i drugih sposobnosti.

Iz šire perspektive, ključne strukturne sile koje dugoročno utječu na globalne rizike su tehnološko ubrzanje, klimatske promjene, promjene u geopolitičkoj moći i sve veći demografski jaz.