O Cro kartici govori se već pune tri godine, ali dosad je sve ostalo samo na priči.

Bivši ministar turizma Anton Kliman još 2016. pokrenuo je projekt uvođenja turističke kartice, vaučera ili Cro kartice, s namjerom da se pomogne razvoju turizma tijekom cijele godine u kontinentalnom dijelu zemlje i turističkim područjima izvan glavne sezone.

Njegov nasljednik Cappelli najavljivao je Cro karticu u 2018., međutim, godina je prošla, a to nije realizirano.

Pojavile su se informacije da je sve zapelo na usklađivanju takvog stimuliranja turističke potrošnje s pravilima Europske unije. Navodno se krše neka pravila Unije o tržišnom natjecanju, na što je Europska komisija upozorila i Mađarsku, državu koja je svoje turističke vaučere, tzv. Szep kartice, uvela još 2010. godine.

Činilo se kako ni ove godine od Cro kartice neće biti ništa, pogotovo zato što je predsezona pred vratima, ali Cappelli je iznenadio izjavom u ponedjeljak, uoči sjednice Vlade, kako projekt nije mrtav.

Štoviše, najavio je da bi se uskoro moglo ići u njegovo testiranje.

'Možda stignemo još u predsezoni, a u najgorem slučaju u jesen mogli bismo napraviti probu od tjedan dana da vidimo kakav je interes', rekao je Cappelli, dodajući kako će u sklopu projekta poslodavci uplatiti radnicima nagradu 'negdje u visini 2500 kuna'.

Zanimalo nas je kakvo je mišljenje Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) o najavama ministra turizma.

Iz HGK nam je neslužbeno poručeno kako oni nisu upoznati s planovima Ministarstva te da zbog toga ne mogu ništa komentirati.

Rječitiji je bio direktor HUP-a Davor Majetić, ali i iz njegove izjave dade se iščitati kako poslodavci nisu upoznati s time da bi Cro kartica mogla zaživjeti u ovoj godini.

Direktor HUP-a naglasio je kako će trebati dodatna analiza da bi se znalo koliko bi uopće poslodavaca bilo spremno isplatiti novu nagradu svojim radnicima.

'Podržavamo ovu mjeru u cilju jačanja domaće turističke potrošnje i poticanja razvoja turizma na kontinentu. Dobrodošle su sve mjere Vlade koje će unaprijediti uvjete rada i HUP se u tom kontekstu zalaže za povećanje neoporezivih naknada radnicima. Slijedom toga je krajem prošle godine i uveden novi neoporezivi iznos od 5000 kuna godišnje po radniku te su nam stoga potrebne detaljnije analize i procjena efekta ove mjere od dodatnih neoporezivih 2500 kuna namjenske nagrade radnicima. Bez obzira na oslobođenje od poreza, i ova se nova nagrada treba na vrijeme planirati i budžetirati te ćemo tek dodatnim analizama znati koliko je poslodavaca u mogućnosti odlučiti se na nagrađivanje radnika Cro karticama, ako one i službeno stupe na snagu ove godine', izjavio je Majetić za tportal.

Podsjetimo, kad se tek počeo razvijati projekt Cro kartice, govorilo se o dva modela.

Prvi je predviđao ukidanje postojećeg regresa do 2500 kuna i uvođenje turističkog vaučera do 10.000 kuna godišnje, dok je drugi predviđao zadržavanje regresa i uvođenje vaučera u iznosu do 5000 kuna.

Novac bi poslodavci uplaćivali na poseban bankovni račun, a građani bi ga trošili putem Cro kartice.

Pritom bi se 50 posto novca moglo potrošiti za smještaj, 30 posto za hranu i piće, a ostatak za ostale turističke sadržaje.

Država bi putem poreznih olakšica trebala stimulirati poduzetnike da omoguće svojim djelatnicima Cro kartice. Razmatralo se uvođenje olakšice kod poreza na dobit u iznosu od 25, pa sve do 100 posto uplaćenog iznosa za turistički vaučer.