Odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kojom su nametnuti uvjeti za upis učenika u privatne srednje škole predstavlja presedan kontra pozitivne prakse u obrazovnim sustavima Europske unije i razvijenih zemalja diljem svijeta, korak je unazad u razvoju domaćeg obrazovanja te je u suprotnosti s temeljnom ustavnom odrednicom Hrvatske kao tržišnog gospodarstva, poruka je s danas održane konferencije za medije HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju
Ministarstvo je, naime, u Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole u školskoj godini 2013/2014. uvjete koje je propisalo za upis učenika u državne škole neopravdano nametnulo i školama kojima država nije ni osnivač niti ih na bilo koji način financira ili podupire.
Inzistiranje Ministarstva na takvoj odluci u HUP-Udruzi poslodavaca u obrazovanju ocjenjuju neutemeljenim i neprimjerenim, štetnim za učenike i roditelje, za razvoj kvalitete domaćeg obrazovanja, ali i diskriminatornim prema svim privatnim školama u Hrvatskoj i njihovim potencijalnim učenicima i njihovim roditeljima. Naime, u istoj odluci se za potencijalne učenike koji bi se u naše državne ili privatne škole upisali iz primjerice Bosne i Hercegovine ili Srbije ne nameću isti kriteriji ukoliko samostalno financiraju svoje obrazovanje. Naši pak učenici koji bi svoje obrazovanje samostalno financirali u privatnim srednjim školama ne mogu ostvariti takve uvjete upisa. Zbog svega navedenog u HUP-u inzistiraju da metoda upisnog postupka mora biti autonomno pravo svake privatne obrazovne institucije tako dugo dok je država ne financira.
U HUP-Udruzi poslodavaca su podsjetili da su privatne srednje škole kao obrazovne institucije pod kontinuiranim nadzorom Ministarstva te da ispunjavaju pa i redom nadmašuju sve kriterije kvalitete obrazovnog postupka, da su brojem (mjereno po učeniku) i kvalitetom nastavnog kadra iznad standarda javnog sustava te da i rezultatima na državnoj maturi pokazuju iznadprosječnost u kvaliteti znanja koje prenose učenicima. Zbog svega toga se žestoko opiru ograničavanju u izboru učenika u svoje škole i apeliraju na Ministarstvo da izmijeni svoju diskriminatornu odluku kako bi izbjegli pokretanje postupka ocjene njene ustavnosti.
'Postavljanje uvjeta za upis u srednje škole koji su određeni isključivo postignutim ocjenama u osnovnoj školi nije u skladu s modernim pristupom obrazovanju. Posebno kada znamo da u domaćim osnovnim školama imamo hiperinflaciju odlikaša, a rezultati testova provedenih u posljednjih nekoliko godina pokazuju da su znanje i kompetencije učenika u Hrvatskoj u raznim predmetima nakon završene osnovne škole mnogo ispod 'petice'. U privatnim srednjim školama zato u procjeni svakog učenika uzimamo njegove ocjene iz osnovne škole samo kao jedan od kriterija. Kako smo mi u privatnim školama potpuno posvećeni individualiziranom obrazovanju i razvoju karakterističnih afiniteta i sposobnosti svakog učenika jer je to najvažnije za daljnji razvoj njihovih karijera, već godinama kroz upisni proces procjenjujemo i interese učenika, postignuća u izvannastavnim aktivnostima, njegov intervju s našim profesorima i sl. Da je takav naš pristup dobar i daje rezultate, pokazuju rezultati naših učenika na državnoj maturi i kasnije na fakultetima, a koji su izvrsni i iznad prosjeka javnog sektora. Mi znamo nekog tko je dobivao trojke u osnovnoj školi zainteresirati za učenje, pretvoriti ga u odlikaša i omogućiti mu da završi fakultet i ima odličnu karijeru. U javnim školama je takvim učenicima nažalost već u osnovnoj školi određena sudbina', rekla je Gordana Koludrović, voditeljica Koordinacije srednjih škola pri HUP-u i ravnateljica Zagrebačke umjetničke gimnazije.
U HUP-Udruzi poslodavaca u obrazovanju ističu da inzistiranje na uvođenju tvrdih administrativnih, znanstveno pa i u praksi potpuno neutemeljenih uvjeta za upis i u sustav privatnih srednjih škola umanjuje njihovu mogućnost odabira svojih učenika, što se protivi osnovnim principima tržišnog natjecanja. Time se nepotrebno ugrožavaju i radna mjesta izvrsnih profesora koji su trenutno zaposleni u privatnim srednjim školama.
'Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj gotovo 99 posto učenika na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini pohađa državne škole, dok je prosjek EU-a oko 83 posto. Hrvatska očito nije prepoznala koliko razvijen privatni sektor obrazovanja može doprinijeti kvaliteti obrazovanja, što pokazuju brojni primjeri diljem svijeta u kojima se država sve više uključuje i u financiranje privatnih škola, ali i kolike su potencijalne proračunske uštede koje bi njegovim daljnjim razvojem bile omogućene. Štoviše, ovom odlukom je Ministarstvo krenulo potpuno suprotnim smjerom', rekao je Mislav Balković, predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju.
'Hrvatski obrazovni sustav nije usklađen s potrebama gospodarstva, niti strukturom kadra niti kompetencijama, najviše zbog zastarjelih obrazovnih programa, manjka praktičnog iskustva i kvalitetne prakse. Privatni obrazovni sustav se zato odmah od samih početaka počeo razvijati upravo u smjeru slušanja potreba gospodarstva, gradnji veza prema gospodarstvu i razvoju kompetencija učenika koje su danas potrebne za razvoj karijere mladih ljudi. I rezultati toga su vidljivi u rezultatima njihovih učenika. Upravo je stoga potrebno da resorno ministarstvo i relevantne institucije rade na reformama koje će ići u smjeru izgradnje transparentnog i učinkovitog sustava osiguranja kvalitete i inzistiranju na jednakoj primjeni tog sustava na sve obrazovne ustanove, neovisno je li njihov osnivač javni ili privatni. Pritom trebaju prepustiti obrazovnim ustanovama privatnih osnivača autonomiju u izboru metoda upisnog postupka. U tom smislu u HUP-u apeliramo na Ministarstvo da izmijeni donesenu odluku i privatnim srednjim školama omogući samostalan odabir učenika u upisnom procesu', izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
