Vlada Republike Hrvatske osnovala je Međuresorno povjerenstvo čija je zadaća, na temelju prikupljenih podataka, predložiti smanjenje neporeznih davanja ili njihovo ukidanje. Dio je to cjelovite reforme poslovne klime čiji je konačni cilj rasteretiti gospodarstvo i građane od suvišnih troškova.

Novi Registar neporeznih davanja 2016. donosi ažurirane podatke o naknadama koje su poduzetnici i građani obvezni plaćati. Sukladno odluci Vlade, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta preuzelo je upravljanje Registrom neporeznih davanja. U Registru se nalaze podaci koje su prikupila nadležna tijela državne uprave koja su odgovorna za njihovu točnost i ažurnost. Podatke o neporeznim davanjima evidentiranim u Registru analizira međuresorno povjerenstvo u čijem radu sudjeluju i predstavnici poslovnog sektora.

Na temelju prikupljenih podataka za 213 davanja, ukupno parafiskalno opterećenje poduzetnika i građana, u užem smislu, iznosi devet milijardi kuna, što tereti 2,7 posto BDP-a.

Prvi put u registru se nalaze i upravne pristojbe. Posebno su popisani pojedinačni iznosi tarifa upravnih pristojbi. Opterećenje temeljem upravnih pristojbi na razini opće države u 2016. bilo je 253 milijuna kuna. Popisano je 95 tarifnih brojeva upravnih pristojbi koje se odnose na 334 administrativne procedure.

Kada se sve zbroji, imamo 547 nameta koji stvaraju opterećenje od 9,3 milijarde kuna (2,8% BDP-a).

Također, u registru se nalaze naknade koje pružatelji profesionalnih usluga imaju obvezu plaćati strukovnim komorama (upisnina, članarina i stručni ispit) te upravne pristojbe.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta planira uspostaviti web-sučelje za komunikaciju s poduzetnicima i ostalom zainteresiranom javnošću vezano uz smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja te prijavu prepreka slobodi poslovanja. Do uspostave takvog web-sučelja, pozivaju građane i poduzetnike da im prijedloge dostavljaju na adresu poslovna-klima@mingo.hr.

Poduzetnici najviše plaćaju za obnovljive izvore energije

Prema podacima iz Registra, dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, poduzetnici su lani najviše platili za naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, i to ukupno 724 milijuna kuna.

Slijede naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koju je ukupno uplaćeno 689,3 milijuna kuna, potom naknada gospodarenja otpadnom ambalažom i povratna naknada (517 mil. kn), naknada za uređenje voda  (488 mil. kn) i naknada za korištenje voda (210 mil. kn). 

Značajne su uplate i za članarinu turističkim zajednicama (217,9 mil. kn), novčanu naknadu zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (188,7 mil. kn), posebnu naknadu za okoliš na vozila na motorni pogon (164 mil. kn), naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma (162,7 mil. kn), RTV pristojbu (154,7 mil. kn) te članarine HGK (138,5 mil. kn).

Građani najviše za RTV pristojbu

Građani su lani najviše novca uplatili za RTV pristojbu, i to ukupno više od 1,03 milijarde kuna.

Godišnje naknada za upotrebu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila građani su lani ukupno uplatili u iznosu od 663,3 milijuna kuna, naknade za korištenje voda 554 milijuna kuna, naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije 514,7 milijuna kuna, naknade za uređenje voda 310 milijuna kuna, vodnog doprinosa 253,4 milijuna kuna, a naknade za zaštitu voda 206 milijuna kuna.

Dvadesetak stranica registra čini popis tarifa upravnih pristojbi, čiji se iznosi kreću od pet kuna, koliko se plaća za upis promjene prebivališta ili boravišta u potvrdi ADR (certifikatu), do čak 105 tisuća kuna, koliko iznosi pristojba za rješenje kojim se određuje posebne mjere za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja kod zabranjenih koncentracija te izriče upravno-kaznenu mjeru propisanu za tu povredu.

Zanimljive naknade i pristojbe

Registar, kao i do sada, sadrži i neke živopisne naknade i pristojbe, poput naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, od koje je lani naplaćeno 30-ak tisuća kuna, naknade za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, što je građane i poduzetnike stajalo oko pola milijuna kuna, naknada za pravo uporabe adresa i brojeva, od koje se u proračun slilo 23 milijuna kuna, ili naknade za evidencijske naljepnice za označavanje održavanja vatrogasnih aparata, kojih je uplaćeno više od tri milijuna kuna. 

Tu je još i, primjerice, 105 kuna upravne pristojbe koja se plaća za prijepis rješenja o otpustu iz hrvatskog državljanstva ili o odricanju od hrvatskog državljanstva, 70 kuna pristojbe za rješenje o odobrenju trajne obustave prijevoza putnika na redovnoj autobusnoj liniji, 350 kuna pristojbe za sastavljanje oporuke u diplomatskim misijama ili konzularnim uredima, odnosno 490 kuna ako je izvan diplomatskih misija ili konzularnih ureda, pa još 245 kuna za čuvanje oporuke ili drugih isprava u interesu fizičke ili pravne osobe itd.