Potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva Martinu Dalić uz sve probleme čeka i raspetljavanje jednog posebnog gordijskog čvora - tko smije voziti, a tko pokopati pokojnike? Sukob između pogrebnika privatnika i komunalnih tvrtki traje godinama. Očekivalo se da će Zakon o pogrebničkoj djelatnosti koji je stupio na snagu lani konačno razriješiti stvar, ali čvor se samo još više zapetljao
Spomenutim zakonom ukinute su koncesije za prijevoz pokojnika koje su privatnim pogrebnicima izdavale gradovi i općine. Time je tržište posve liberalizirano. Prema zakonu, registrirana trgovačka društva ili obrti prevoze pokojnike i pripremaju pogrebe, a poslovi ukopa i održavanje groblja ostaju komunalna djelatnost.
Različito tumačenje zakona
Privatnici iz toga iščitavaju kako komunalna poduzeća više nemaju što tražiti na tržištu, dok s druge strane komunalci tvrde kako su i oni trgovačka društva te da mogu bez ikakvih ograničenja prevoziti i opremati pokojnike te organizirati pogrebe.
Damir Sapanjoš, predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske (UPH) i vlasnik tvrtke Mima, priznaje komunalnim tvrtkama status trgovačkih društava, ali upozorava kako su one prije svega monopolističke tvrtke koje se financiraju iz komunalnih usluga (održavanje groblja, kanalizacija, cesta i sl.) što plaćaju svi građani te su kao takve nelojalna konkurencija privatnicima.
'Dok je prijevoz pokojnika bio komunalna djelatnost, mi privatnici bili smo prisiljeni plaćati skupe koncesije. Komunalna poduzeća su bila toga oslobođena jer su se vodila kao javne tvrtke. Gdje je onda bila ravnopravnost? Sad tvrde kako su d.o.o.-i (op.a. trgovačka društva s ograničenom odgovornošću). Malo su jedno, malo su drugo! Po dampinškim cijenama prodaju pogrebnu opremu, organiziraju pogrebe dok privatne tvrtke, a radi se većinom o obiteljskim firmama, propadaju', ljuti se Sapanjoš.
Zakon o pogrebničkim djelatnostima traži da svaka tvrtka ili obrt mora imati jednog pogrebnika sa završenim stručnim ispitom. Bio je dan rok od godinu dana prilagodbe od 7. travnja 2015. kad je zakon stupio na snagu.
U Hrvatskoj se godišnje organizira od 50.000 do 55.000 pogreba. Minimalno se na jednom pogrebu, kaže Sapanjoš, okrene oko 1000 eura iako se to često penje i iznad 2000 eura. Ako uzmemo taj minimalni iznos, tad čitavo tržište godišnje ukupno vrijedi oko 400 milijuna kuna.
'Ispiti su se polagali na ime i prezime. Pojedinac ga položi i dobiva zvanje pogrebnika. I što tad rade komunalci? Na ispit su slali svoje djelatnike i direktore, referente za groblje, skladištare i ljude koji nisu nikad radili s pokojnicima. Ne mogu reći da ispit nisu s uspjehom položili, no kada su dobili uvjerenje o položenom ispitu, vratili su se u matično poduzeće i podnijeli zahtjev u županijske urede za dobivanje dozvole za pogrebničku djelatnost. To je prevara! Time su namjerno rušili zakon koji jasno govori tko što može raditi', misli Sapanjoš.
Sve optužbe privatnika komunalci odbacuju kao neutemeljene. Voditeljica njihove Grupacije održavanja groblja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Nives Torbarina, ujedno direktorica riječkog komunalnog društva Kozala, više je puta je do sad poručila kako oni sve rade po zakonu.
'Tvrdnja da komunalna društva ne smiju obavljati pogrebničke djelatnosti neistinita je i netočna. Na temelju odredbi Zakona pogrebnik je i trgovačko društvo, dakle i komunalna društva. Prema zakonu, jedino prijevoz pokojnika nije više komunalna, već gospodarska djelatnost, stoga pravne i/ili fizičke osobe koje zadovoljavaju uvjete iz Zakona i nadalje mogu obavljati pogrebničku djelatnost', rekla je svojedobno Torbarina za Glas Slavonije.
Oko toga tko smije voziti, a tko pokapati pokojnike, nisu se mogla složiti ni dva ministarstva koja pokrivaju pogrebnički biznis. Privatnici su bili pod bivšim Ministarstvom poduzetništva i obrta koje je sad pripojeno Ministarstvu gospodarstva. Komunalci su u resoru Ministarstva graditeljstva
Horvat bio za privatnike, Kuščević drži stranu komunalnih tvrtki
Posljednji ministar poduzetništva Darko Horvat držao je stranu privatnih pogrebnika, dok je Ministarstvo graditeljstva na čijem je čelu Lovro Kuščević tumačilo zakon u korist komunalnih društava.
Privatnici se sad uzdaju u političku snagu Martine Dalić, njihove nove resorne ministrice koja je ujedno potpredsjednica Vlade. Ona bi se ovaj tjedan, barem je tako najavila na nedavnom radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, trebala sastati sa Sapanjošem.
'Tražit ćemo da se ponište sva rješenja dana komunalnim firmama za pogrebničku djelatnost. Mora se preispitati zakonitost plaćanja i polaganja ispita njihovih djelatnika za zvanje pogrebnika. Ako sam ja plaćao iz svog džepa za sebe i radnike, onda komunalna društva ne mogu trošiti namjenska sredstva na svoje djelatnike kako bi im ta uvjerenja ostala. Ako netko želi uvjerenje, neka ga sam plati', naglasio je Sapanjoš.