Čačić ističe kako taj sustav zajedno sa zdravstvenim čini polovicu hrvatskog proračuna odnosno jednu petinu brutto društvenog proizvoda i stoga predstavljaju najveći izazov za buduću vladu. Dodaje međutim kako sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj nosi teret iz prošlosti koji izazov čine kompleksnijim - posljedice vala stečajeva početkom devedesetih, privatizacije, otpuštanja radnika, pokušaja rješavanja nezaposlenosti kroz mirovinski sustav uz dodatni teret koji je donio rat. Sve je to, kaže Čačić, dovelo do toga da danas imamo 'eksplozivno opasan problem' za koji je odgovorna vlada.

Predsjednik HNS-a smatra nužnim vratiti zamah drugom mirovinskom stupu odnosno individualnoj kapitaliziranoj štednji građana kojom upravljaju mirovinski fondovi i stvoriti uvjete da 30 milijardi kuna koliko je u njima do danas akumulirano, ponovno postanu važan čimbenik na tržištu kapitala i u stvaranju nove vrijednosti.

'Treba zaustaviti odnos koji je u posljednje vrijeme stvaran u javnosti da su umirovljenici teret društva, jer su oni podnijeli najveći teret svega što se događalo u posljednjih 20 godina', naglasio je Čačić koji ističe kako treba imati jasan stvar da su mirovinska prava nešto što je zarađeno a ne poklonjeno.

Govoreći o postojećem stanju u mirovinskom osiguranju, predsjednik HSU Silvano Hrelja, ocijenio je kako je utjecaj politike na sustav, koji bi trebao biti samostalan, doveo do toga da su sva prava 'strpana u isti koš', odnosno da za istu plaću i uplaćene doprinose ljudi ostvaruju različita prava. Sustav stoga karakterizira, po njegovim riječima, neizvjesna budućnost, očajna vlada koja ne zna što bi te frustrirani i nazadovoljni korisnici.

Osvrnuvši se na prijedlog da se prava branitelja zaštite ustavnim zakonom, predsjednik HSU kaže da ukoliko netko traži da im se prava koja već imaju zaštite ustavom, onda na ista takva jamstva za zaštitu svojih prava imaju i umirovljenici.

Hrelja podsjeća da je u Hrvatskoj danas 1,1 milijun osoba koje primaju mirovinu, te je za razliku od početka 90-ih kada su na jednog umirovljenika dolazila tri zaposlena, danas taj odnos 1,2 zaposlena na jednog umirovljenika, uz stalni trend pada uplata doprinosa i povećanja broja korisnika.

Doprinosima se, kaže Hrelja, godišnje prikupi 25 milijardi kuna od čega šest odlazi u drugi mirovinski stup, a za isplatu mirovina je potrebno 38 milijardi.

Danas imamo tri mirovinska stupa iz kojih proizlaze manja prava nego iz prijašnjeg jednog, a prvi stup je neodrživ bez politike novog zapošljavanja', ističe Hrelja. Smatra također nedopustivim da mirovina iz drugog stupa za prvih 120.000 umirovljenika iznosi dramatično niskih 107 kuna, iako je riječ o kratkom vremenu uplate, pa HNS i HSU drže da je te umirovljenike nužno prebaciti u prvi stup.

Ekonomski strateg HNS-a Dragan Kovačević navodi kako mirovinski sustav godišnje treba 38 milijardi kuna za isplatu mirovina no da svake godine za to nedostaje 18 milijardi. I on šansu vidi u oživljavaju drugog stupa koji, kako kaže, i dalje nije u minusu, te bilježi godišnji rast od 2-2,5 posto. Rješenje je, dodaje i drugačijem modelu upravljanja velikom imovinom u portfelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vrijedi 40 milijardi kuna.

Član Predsjedništva HSU-a Zlatko Šemper upozorio je na neke primjere velikih razlika između mirovina za iste godine staža i uplate doprinosa. One su posebno izražene kod tzv. novih umirovljenika koji su u mirovinu otišli nakon stupanja na snagu tada novog zakona 1999. godine. Šemper smatra da je tim zakonom prevareno 500.000 umirovljenika jer im je mirovina u startu bila manja za 550 kuna ili 26 posto, dok danas to smanjenje, nakon donošenja zakona o dodatku na mirovinu i još nekih promjena, iznosi 450 kuna ili skoro 19 posto. Ti su ljudi, kaže Šemper, oštećeni za 20 milijardi kuna, a samo u 2010. godini za tri milijarde.

Prosječna mirovina novih umirovljenika tako iznosi 1.943 kune ili 35 posto prosječne plaće, a starih umirovljenika 2.391 kunu ili 43 posto prosječne plaće.