Petina najbolje plaćenih Hrvata zarađuje čak pet puta više od petine onih s najmanjim primanjima, pokazuje analiza Eurostata. Hrvatska se po dohodovnoj nejednakosti nalazi oko europskog prosjeka, a ohrabrujuće je to da se jaz između najbogatijih i najsiromašnijih posljednjih nekoliko godina smanjuje
Podaci europskog statističkog ureda pokazuju velike nejednakosti u raspodjeli dohotka u europskim zemljama. Prema kvantilnom omjeru dohodaka, pokazatelju dohodovne nejednakosti koji mjeri jaz između petina najnižih i najviših dohodaka u nekoj zemlji, 20 posto najbogatijih stanovnika Europske unije ostvarilo je 5,2 puta više prihoda od donje petine građana s najnižim dohocima.
Izračun prihoda obuhvaća sve novčane primitke kućanstva, nakon poreza i drugih odbitaka, koji su raspoloživi za potrošnju ili štednju.
vezane vijesti
Dohodovna nejednakost značajno se razlikuje od države do države. Najmanja nejednakost zabilježena je u Češkoj, u kojoj su primanja najimućnijih 3,5 puta veća od primanja najsiromašnijih. Visoku socijalnu osjetljivost u raspodjeli pokazuju i Slovenija, Slovačka i Finska, gdje je taj omjer 3,6 puta.
Po dubokom jazu između najbogatijih i najsiromašnijih prednjači Bugarska (8,2), a značajne razlike u dohocima bilježe i Litva (7,1), Rumunjska (7,0), Španjolska i Grčka (6,6).
U usporedbi s 2008. godinom, Latvija je zabilježila najveće smanjenje omjera dohodovne nejednakosti (s 7,3 na 6,3), a slijede Velika Britanija (-0,5) te Belgija i Poljska (-0,3). Najveće povećanje tog omjera dogodilo se u Bugarskoj (sa 6,5 na 8,2), Italiji (+1,1) te Španjolskoj i Litvi (+1,0).
Hrvatska se po dohodovnoj nejednakosti prema navedenom kriteriju nalazi u 'zlatnoj sredini' s omjerom 5,0 i vrlo blizu prosjeka EU-a.
Ohrabruje dugoročni trend, koji pokazuje da se nakon izlaska iz recesije nejednakost u Hrvatskoj postupno smanjuje. Najveća nejednakost zabilježena je 2011., kada je omjer iznosio 5,6, a od tada se jaz sužava. U istom razdoblju na razini Europske unije jaz se produbio s 5,0 na 5,2.
Do smanjenja razlike između bogatih i siromašnih došlo je zbog nešto bržeg rasta nižih dohodaka, čemu su pridonijeli porezno rasterećenje i rast minimalnih plaća.
Idućih godina može se očekivati i daljnje smanjenje nejednakosti s obzirom na aktualne probleme tržišta rada, koji se prvenstveno očituju u manjku radnika u jednostavnim zanimanjima (ugostiteljstvo, turizam, građevinarstvo), što posljedično dovodi do ubrzanog rasta plaća u ovim sektorima.
Analiza Eurostata obuhvatila je i nekoliko zemalja izvan Europske unije. Zanimljivo je da je najveća nejednakost zabilježena u susjednoj Srbiji, u kojoj petina najbolje plaćenih građana raspolaže gotovo 10 puta većim dohotkom od petine stanovnika s najmanjim primanjima.
