U Sloveniji, Njemačkoj i u većem dijelu europskih država cijene su se smirile, izjavio je Mladen Vedriš u središnjem Dnevniku HTV-a. Slaže se da su pod krinkom inflacije prošla mnoga poskupljenja. Zadnjih 7-8 mjeseci su prehrambeni proizvodi, energetika i farmaceutski proizvodi poskupjeli od 20 do 40 posto. Potvrdio je da se još tada nešto moglo učiniti.

'Imali smo mnogo više euforije u očekivanju promjena u euro, a puno manje smo regulatorne mehanizme na tržištu gledali', kazao je. Vedriš smatra da se još ranije trebalo ojačati udruge potrošača. One su, kaže, prije imale znatno više prostora i pomoći nego sada jer sada ima na tisuće ljudi koji reagiraju i šalju signale.

'S druge strane, uzmimo dva-tri karakteristična proizvoda, kao npr. litru benzina i nekog prehrambenog artikla pa transparentno prikažimo tko koliko u tome participira i tko je koliko poskupio. To rade vani udruge potrošača i to je prava crna lista, kad pokažete strukturu proizvoda, a ne idete za onim "Drž'te lopova!"', rekao je Vedriš.

Premijer je za sutra najavio da bi se nekim mjerama ipak mogle obuzdati cijene, najavio je i crne liste, a najavljuje se i potencijalna mogućnost utjecaja na one koji su dobivali subvencije za struju. Vedriš smatra da Vlada ima manevarski prostor upravo ondje gdje je davala subvencije. Tako bi ih sada mogla uskratiti.

'Mi smo u tržišnoj ekonomiji. Ako netko danas nešto prodaje za 50 kuna, a sutra za 80, koji biste imali instrument da to smanjite. Možete mu smanjiti ulazne troškove, pa ćete na taj način odgovoriti na to', rekao je Vedriš i dodao kako ne gleda baš optimistično na administrativno reguliranje cijena npr. prehrambenih artikala. Napomenuo je da je situacija s uslugama, poput frizerske ili npr. pekarnice trenutačno najteža jer nisu zamjenjive i ne može ih se, kako kaže, naručiti iz inozemstva. 'Kod sektora usluga svuda se prilikom uvođenja eura pojavio najveći porast', kazao je.

Vedriš je istaknuo da država može utjecati na jedan dio tržišnih mehanizama boljom regulacijom. 'Zato je pametno da pogleda što su ostale europske države, članice EU-a koristile kao arsenal tih mjera da smire tržišne cijene', dodao je.

Mali distributeri bune se na ograničavanje cijena naftnih derivata. Vedriš napominje da ne mogu oni jedini biti nosioci rasterećenja cijene.  'Kad pogledate njihove marže, one mogu biti 10 ili 20 lipa više ili niže. Ali cijenu litre benzina ili dizela država sa svojim opterećenjima participira s 50%. Dakle, ako je cijena 12 kuna onda je 6 kuna u korist države, a 70 kuna je npr. marža u korist distributera. Prema tome, država na taj način je sigurno znatno povećala prihode u proračunu. Jednim dijelom ih je vratila kroz socijalne transfere, ali je ostalo znatno više u plusu. Prema tome, država sigurno ima mehanizme. Mora s udrugama potrošača nešto napraviti, ali mora povući svoj dio'.

Odgovarajući na pitanje može li se možda računati na poštenje, da onoga trenutka kada se smanji inflacije i cijene se malo spuste, Vedriš smatra da se teško može računati na to. 'Svatko će nastojati naći neko opravdanje, da npr. ima veće ulazne troškove, pa da je povećao razinu plaća, da su mu sirovine poskupjele. Morate pojačanom konkurencijom, ali pojačanom produktivnošću, sniženjem ulaznih troškova rasteretiti one koji se na tržištu javljaju kao finalisti', kazao je.

Smatra da je najjednostavnije troškove upakirati u cijenu i podastrijeti konačnom kupcu.