MMF je tako u redovnim proljetnim prognozama više nego prepolovio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, budući da je u redovnim jesenjim prognozama u listopadu rast u 2022. godini procijenio na 5,8 posto. U 2023. godini rast bi trebao snažno ubrzati, na 4,0 posto, procjenjuju u MMF-u.

U 2021. hrvatsko gospodarstvo poraslo je 10,4 posto, što je za čak 4,1 postotni bod snažnije no što je MMF bio procijenio u listopadu prošle godine. MMF je istodobno više nego udvostručio prognozu ovogodišnje inflacije u Hrvatskoj, s 2,0 na 5,9 posto. U 2023. godini rast cijena trebao bi po MMF-ovim znatno usporiti, na 2,7 posto, i gotovo se vratiti na razinu iz 2021.

Prepolovili su pak procjenu ovogodišnjeg manjka na tekućem računu hrvatske platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, na 0,4 posto. U idućoj godini bilanca bi trebala pokazivati višak od 0,3 posto, procjenjuju.

U 2021. bilanca je prema njihovim novim procjenama iskazala višak, mjeren udjelom u BDP-u, od dva posto. Time su znatno poboljšali procjenu od prošle jeseni koja je za 2021. pokazivala blagi manjak u bilanci plaćanja, iskazan udjelom u BDP-u, od 0,1 posto.

Blago su snizili prognozu nezaposlenosti u ovoj godini, s 8,0 na 7,7 posto. U 2023. godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 7,4 posto.

U 2021. iznosila je po njihovim najnovijim procjenama 8,2 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda no što su bili procijenili prošle jeseni.

Skupini europskih gospodarstava u nastajanju i u razvoju, u koju je svrstana i Hrvatska, MMF prognozira pad aktivnosti u ovoj godini, za 2,9 posto, zbog teških posljedica rata u Ukrajini. Prošle jeseni prognozirali su joj rast aktivnosti za 3,6 posto. U 2023. aktivnost bi u toj skupini zemalja trebala porasti 1,3 posto.

Najsnažnije bi trebalo porasti poljsko i mađarsko gospodarstvo, za 3,7 posto, a u stopu bi ih trebala pratiti Srbija, s prognoziranom stopom rasta u ovoj godini od 3,5 posto.

Turska bi trebala bilježiti istu stopu rasta kao i Hrvatska, a najslabiji rast MMF predviđa Bugarskoj, iskazan u prognoziranoj stopi rasta od 2,2 posto.

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine zabilježiti pad aktivnosti od 8,5 posto. Prošle jeseni MMF je Rusiji bio prognozirao 2,8-postotni rast aktivnosti u 2022. Prognoza za Ukrajinu otkriva pak teške posljedice ruske invazije, uz prognoziranu stopu pada aktivnosti od 35 posto.

MMF očekuje teške posljedice rata i u eurozoni, budući da sankcije uvedene Rusiji teško pogađaju i Europu, a posebno Njemačku.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi tako ove godine po MMF-u porasti 2,8 posto, za 1,1 postotni bod slabije no što su bili prognozirali u preliminarnim zimskim prognozama u siječnju. MMF u siječnju objavljuje samo prognoze za svijet, regije i vodeća gospodarstva.

U 2023. rast aktivnosti na području primjene zajedničke valute trebao bi usporiti na 2,3 posto. U MMF-u prognoziraju da bi inflacija u eurozoni ove godine pod utjecajem rata u Ukrajini i sankcija Rusiji koji utječu na cijene hrane i energije trebala poskočiti na 5,3 posto, te oslabiti na 2,3 posto u 2023.  Najviše je snižena MMF-ova prognoza ovogodišnjeg rasta BDP-a u Njemačkoj, za 1,7 postotnih bodova, na samo 2,1 posto. U 2023. aktivnost bi u najvećem europskom gospodarstvu trebala ponovo ubrzati, na 2,7 posto.

Daleko najsnažniji rast aktivnosti među članicama eurozone trebala bi ove godine bilježiti Španjolska, za 4,8 posto. MMF je blago snizio i prognoze rasta američkog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, za po 0,3 postotna boda, i sada očekuje da će u ovoj godini aktivnost porasti 3,7 posto. U idućoj godini trebala bi osjetno usporiti, na 2,3 posto, procjenjuju.   

Kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 4,4 posto, gotovo upola slabije nego u 2021. Iduće godine rast bi po MMF-u trebao usporiti na 5,1 posto.